Za dugoročan rast potrebno smanjenje javne potrošnje i javne uprave

U Nacrtu programa ekonomskih reformi (PER) planiran je ekonomski rast do 2026. od 3,2 odsto, uz suficit tekuće budžetske potrošnje i finansiranje svih tekućih obaveza države iz tekućih prihoda. Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Jadranka Kaluđerović smatra da je za srednjeročni, a posebno dugoročan održivi rast ključno da se planovi zasnivaju na restriktivnijoj javnoj potrošnji, racionalizaciji javne uprave i povećanju konkurentnosti i produktivnosti preduzeća.

Stope rasta
Ona je navela da su navedene stope ekonomskog rasta na nivou projekcija Svjetske banke i nešto su veće od posljednjih EU projekcija za Crnu Goru.

Ukazuju na ono što je i u tim izvještajima ukazano, a to je da će ekonomski rast dominantno biti uslovljen rastom domaće tražnje, posebno lične potrošnje., koji do sada nije bio posljedica povećane produktivnoti, već administrativnog povećanja. Čini se da će to i u narednom periodu biti slulčaj. Zbog toga je važno da znamo da na dugi rok nema rasta bez ulaganja u ljudski kapital i povećanja produktivnosti – kazala je Kaluđerović Pobjedi.

Istakla je da je neophodno stvoriti uslove za ulaganja u privatnom sektoru, jer samo investicije u srednjem i dugom roku mogu obezbjediti stabilan rast ekonomske aktivnosti.

U PER-u se najavljuju smanjenja biznis barijera i regulatorne reforme, ali ako se rast javne potrošnje prebaci na privatni sektor kroz rast ili uvođenje novih poreza, najavljene reforme neće imati efekta. PER nudi i scenario nižeg rasta sa stopama 1,4, 1,8 i 1,7 odsto u naredne tri godine, koje su bliže stopama rasta u EU, tako da ne treba izgubiti iz vida i taj scenario kao potencijalno moguć – rekla je Kaluđerović.

U oblasti javne potrošnje glavni ciljevi odnose se na ostvarivanje suficita tekuće budžetske potrošnje, smanjenje budžetskog deficita na ispod tri odsto BDP-a, te nanivo javnog duga oko 62 odsto u 2024, uz silazni trend od 2025. do 2026. godine.

Porezi
Kaluđerović je navela da se prema projekcijama u PER-u pokrivanje povećanja rashoda planira iz povećanih prihoda po osnovu poreza, koje nije rezultat povećanja stope, već proširenja poreske baze i osnovice za oprezivanje.

Pitanje je da li će ovo biti moguće i šta ukoliko se ne ostvare planirane stope rasta ekonomske aktivnosti. A to i nije toliko nemoguće, s obzirom na to da se u EU i u svijetu očekuju skromne stope rasta, a rizik i neizvjesnost povećavaju tekući ratovi – upozorila je Kaluđerović i dodala da je ključno pitanje da li će vlada u tom slučaju pribjeći uvođenju novih poreza i /ili povećanju poreske stopa.

Nadam se da neće dogoditi jer bi to značilo veliki pritisak na crnogorska preduzeća – naglasila je i dodala da teorijski Vlada uvijek može tekuću potrošnju finansirati iz tekućih izvora povećanjem poreza.

Samo je pitanje koliko to može da traje. Ključno je pitanje da li preduzeća i preduzetnici, znači oni koji stvaraju vrijednost, toliko poresko opterećenje mogu da podnesu – istakla je Kaluđerović.

Naglasila je da je za srednjeročni, a posebno dugoročan održiv rast ključno da se planovi zasnivaju na restriktivnijoj javnoj potrošnji, racionalizaciji javne uprave i povećanju konkurentnosti i produktivnosti preduzeća.

Zbog toga je ključno ovu i svaku drugu politiku donositi u tijesnoj saradnji i dijalogu sa različitim nevladinim akterima, u prvom redu privrednim udruženjima – poručila je Kaluđerović.

POBJEDA

Provjerite slična mjesta

ZELENA TRANZICIJA DOPRINOSI KONKURENTNOSTI, “OTKLJUČATI” MOGUĆNOSTI ZA INVESTICIJE

Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić, sa saradnicima, sastala se 21. februara s …