Đukanović: Potrebna kohezija između Vlade i EPCG

Izmjene Zakona o privrednim društvima su, prema riječima predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutina Đukanovića, dobre jer sadašnji zakon državi, koja je vlasnik 99 odsto kapitala ne omogućava da zakaže Skupštinu akcionara u kratkom roku, pošto je Odbor direktora imao mogućnost da tu tačku makne s dnevnog reda ili da zakaže Skupštinu tek za mjesec. Takođe, sadašnjim zakonom država Odbor direktora može smijeniti tek nakon pola godine.

„Kako bi se osjećao neki vlasnik koji ima 99 odsto kapitala i da ima neki organ upravljanja, koji ste vi imenovali, i da ne možete taj organ upravljanja da razriješite narednih šest mjeseci. No neko kaže, bolje ja znam kako ću raspolagati s vašim novcem i sa vašom imovinom nego vi koji ste vlasnici svega toga. Vjerovatno organ koji je zakonodavac nije predvidio da bi neko mogao da napravi slične ekscese i mislim da nije dobro što je vraćen. U njemu ne vidimo ništa sporno. To jednostavno omogućava efikasnije upravljanje. Mislim da je život pokazao da se mora poštovati vlasnička struktura. Vlasnici imovine su svuda u svijetu nedodirljivi, pa čak i ako je država vlasnik imovine”, kazao je Đukanović na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanja.

Prema njegovim riječima mora da postoji kohezija između Elektroprivrede Crne Gore i Vlade.

„Ako nemamo tu koheziju, o čemu mi onda razgovaramo. Svi ćemo biti u problemima, a Vlada je vlasnik“, poručio je Đukanović.
Najavu ministra Saše Mujovića da treba smijeniti Odbor direktora EPCG i postaviti više stručne, a manje političke kadrove, kao i da treba smijeniti direktoricu Solar gradnje Valeriju Saveljić, Đukanović komentariše kao prirodan proces nakon završetka izbornog ciklusa, jer političke partije žele da sprovedu politiku na osnovu koje su pobijedile na izborima, a „provođenje te politike se u velikoj mjeri realizuje preko državnih i javnih preduzeća“.

Kazao je i da što se tiče Saveljić, da je ocjena njenog rada i smjena u nadležnosti Odbora direktora Solar gradnje

“Ovaj Odbor direktora Elektroprivrede je radio dosta dobro, ali može još bolje. Može još bolje i na nivou Odbora direktora, da ne govorimo na nivou menadžmenta, gdje može značajno bolje. I to su sasvim relevantni zahtjevi“, kazao je Đukanović odgovarajući na pitanje novinara.

Elektroprivreda je kćerci firmi, Solar gradnji, prema njegovim riječima pored dva miliona dokapitalizacije pozajmila još toliko, dok je Željezara dobila 2,150 miliona osnivačkog kapitala i pozajmicu od oko 150 hiljada eura.

Za zakup Ćeličane i Kovačnice, prema riječima Đukanovića imaju dosta interesenata i očekuju da će taj posao biti uspješno realizovan.

„Što se tiče Solar gradnje očekujemo da ćemo prevazići ove probleme koje smo imali u posljednja četiri mjeseca. Problemi su do Elektroprivrede i Zakona o javnim nabavkama. Imamo baš velike probleme u realizaciji nabavke opreme, nabavke panela, invertora, potkonstrukcija, kablova od same specifikacije do javnog poziva pa primjedbe na taj javni poziv pa žalbe… Sigurno ćemo i u narednom periodu iz Elektroprivrede pokušati da djelujemo na parlament Crne Gore da se Zakon o javnim nabavkama prilagodi, jer čekati opremu toliko dugo, a onda ispaštaju drugi, to je čitav lanac i mislimo da to nije u redu“, poručio je Đukanović.

Cilj im je, kako je kazao, da se u ovoj godini naprave još 100 MW solarnih elektrana i to kroz projekat Solari 5000A+ i panele na Željezari.

Prema njegovim riječima Elektroprivreda je ostvarila najbolji poslovni rezultat u svojoj istoriji. Proizveli su 15 odsto više od planiranog i na 31.12.2023. godine kumulativno su u plusu 80.000 MW/h, što je oko osam miliona eura. Dobit Elektroprivrede je oko 70 miliona, mada Đukanović očekuje da ona bude više od 80 miliona, jer se sa CEDIS-om spore za 11 miliona, za koje u EPCG-u smatraju da ih treba uknjižiti.

„Na 31.12.2023. godine Elektroprivreda na računima ima nešto više od 58 miliona eura, a tu nije ušlo oko 17 miliona po osnovu izvoza električne energije u decembru. Prema tome možemo slobodno reći da je saldo EPCG na 31.12. 2023. preko 75 miliona eura“, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, poslovanje je opterećeno značajnim troškovima, a najveće se odnosi na plaćanje elktrične energije povlašćenim proizvođačima, za šta je prošle godine izdvojeno oko 40 miliona eura. Pozvao je tužilaštvo da se pozabavi tim povlašćenim proizvođačima jer taj posao, kako je kazao, nije dobar ni za EPCG ni za građane, već samo za malu grupu ljudi.

„Na godišnjem nivou plaćamo po deset miliona eura za G komponentu, CEDIS-u, i za emisiju CO2. Ranije je Kombinat aluminijuma imao najveću dobit od novca za emisiju CO2, a sada ta sredstva uplaćujemo Eko fondu“, kazao je Đukanović.

Što se tiče povećanja cijene električne energije, koje je odobreno za CEDIS u iznosu od 5.63 odsto, Đukanović tvrdi da o neće uticati na redovne platiše, jer su donijeli odluku o dodatnom popustu za njih od 5,5 odsto. Pohvalio se i brojem redovnih platiša koji je na početku njihovog mandata bio 190 hiljada, a sada je 240 hiljada.

Prioritet za 2024. godinu, prema riječima predsjednika Odbora direktora, su novi izvori električne energije i stabilizacija stanja u EPCG Željezari Nikšić i u Solar gradnji.

„Vjerujem da ćemo probleme u Solar gradnji prevazići, a ti problemi su nastali dobrim dijelom zbog Elektroprivrede i Zakona o javnim nabavkama. Plan nam je da ove godine napravimo 100 MW solarnih elektrana, od čega bi u Željezari bilo oko 60 MW. Što se Željezare tiče, imamo veliki broj zainteresovanih poslovnih partnera za Čeličanu i Kovačnicu“

Finansijski direktor EPCG-a, Miro Vračar, istakao je da je bilans preduzeća 30. novembra prošle godine bio oko 77 miliona eura, koliko su u minusu bili prošle godine u isto vrijeme. Jovan Kasalica, izvršni rukovodila funkcionalne cjeline Snabdijevanje, kazao je da su u posljednje tri godine postigli značajan napredak u svakom segmentu, da su naplatili više od deset miliona starog duga, kao i da više naplaćuju nego što fakturišu.

Provjerite slična mjesta

Poslodavci prijavili radnike koji su radili na crno, dio plata još ide “na ruke”

Poslodavci su tokom prethodne dvije godine prijavili značajan broj zaposlenih koji su radili na crno, …