Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Pretjerana gradnja u priobalju, građevinski šut i čvrsti otpad koji završava u moru, skupa sa fekalnim vodama i smećem kojeg nesavjesni građani i turisti bacaju u njega, uz buku brojnih plovila, te lov ribe dinamitom, decenijama razaraju jedan od najljepših zaliva na Jadranu- Bokokotorski zaliv koji je okružen planinama Orijen i Lovćen i dio je Unesko kulturne baštine. Inače, Bokokotorski zaliv je poznat kao najjužniji fjord u Evropi i jedan je od 25 najljepših zaliva na svijetu, a sastoji se od četiri manja – tivatski, hercegnovski, risanski i kotorski zaliv.
Stručna javnost ističe da su Bokokotorski zaliv i živi svijet u njemu ugroženi sa raznih aspekata.
Marlović: Niko ne shvata da nam je zaliv u smislu resursa već odavno istrošen
Arhitekta iz Herceg Novog mr Srđan Marlović problem pretjerane gradnje u Bokokotorksom zalivu posmatra šire i sa pesimizmom.
– Hotele zidaju mahom izuzetno sebični investitori i hoće još i još, a kvazi biznismeni zidaju apartmančine i hoće još, još i još, a niko ne shvata da nam je zaliv u smislu resursa već odavno istrošen. Svi ti privremeno ili trajno naseljeni ljudi nemaju gdje da se kupaju, plaže su prepune, a površina mora u zalivu definisana i ograničena, ekosistem mora nema tu brzinu obnavljanja da može da sustigne ove agrsivne napade gradnje i naseljavanja – ističe Marlović.
Dodaje, da je Crna Gora daleko od ekološke države, ali da jeste “država primitivnog bezobzirnog samodovoljnog, strancima-servilnog kapitalizma i postfeudalne prvobitne akumulacije kapitala”.
Stručnjaci Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore proteklog ljeta imali su niz terenskih aktivnosti na istraživanjima ekosistema Bokokotorskog zaliva, pa je samo jedan od rezultata da su klimatske promjene i visoke temperature mora, u Boku dovele nove vrste organizama od kojih su neke invazivne. Kažu i da je zaliv usled klimatskih promjena stalno izložen porastu nivoa mora, te da će to dovesti do poplava i erozija obale. Ukazuju da su posebno pogođena niža područja, kao što je ušće rijeke Sutorine u hercegnovskom dijelu zaliva, zatim, područje Morinja u kotorsko- risanskom dijelu i područje Solila u tivatskom dijelu.
Minulog ljeta evidentirana su i velika fizička oštećenja morskog dna na lokalitetima na kojima se nalaze velika staništa morskih zajednica. Ta oštećenja su izazvali kruzeri i veliki brodovi spuštanjem sidra. Na području zaliva postoje izuzetno vrijedna staništa koja su zaštićena, a to su zajednice morskih korala koje su locirane na području Dražin vrt, Sopot i još nekim lokalitetima unutar zaliva. Njih uglavnom grade korali koji su uzdignuti i takve vrste budu mehanički oštećene, polomljene kada se spušta sidro broda. U zalivu postoje lokacije gdje su zastupljene morske cvjetnice, posejdonija, okeanika. To su visoko vrijedna staništa, kvalitetna i zaštićena. Spuštanje sidra koje “ore” kao kroz neku livadu, uništava te vrste za čiji oporavak su potrebne stotine, možda i hiljade godina. Kruzeri, ali i svi plovni objekti dovode do takvih oštećenja, saopštili su iz Instituta za biologiju mora.
DAN
