Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Pitanja o nacionalnosti i jeziku jesu upravo ta koja daju popisu političku dimenziju, te su samim tim i ključna u ovom procesu. Cilj je rezultatima popisa predstaviti crnogorski identitet i jezik kao puke političke odrednice koje su u padu i koje nemaju suštinu. To bi bilo u liniji sa višedecenijskim porukama Srpske pravoslavne crkve, pomoću kojih je aktivno radila na slabljenju crnogorskog identiteta – kaže u razgovoru za Pobjedu ekspert za identitetska pitanja dr Jovan Čavor. Ističe da popis ima funkciju predstaviti znatan porast broja Srba u Crnoj Gori, kojim bi se pokrenulo pitanje promjene Ustava.
POBJEDA: U kakvoj atmosferi se organizuje popis u Crnoj Gori s obzirom na ogroman pritisak prvenstveno iz Crkve Srbije da se građani Crne Gore izjasne kao Srbi?
ČAVOR: Popis u Crnoj Gori kao mehanizam nacionalnog prebrojavanja je za Srpsku pravoslavnu crkvu i državu Srbiju danas neodoljiva prilika da konkretizuju svoje političke uspjehe u našoj državi od 2020. Popis ima funkciju predstaviti znatan porast broja Srba u Crnoj Gori, kojim bi se pokrenulo pitanje promjene Ustava. Pored ostalog, u Srbiji su iste strukture u velikoj mjeri ispunile cilj asimilacije Crnogoraca, čiji je broj za nekih tri decenije spao sa 139.290 na svega 20.238 na popisu 2022.
Crna Gora je ovogodišnji popis dočekala uz izuzetne tenzije i konfuziju, uz snažne nagovještaje bojkota od strane opozicije, da bi početak popisa na kraju ipak bio usaglašen. Radi se o ambijentu koji Crnogorci dočekuju i dalje skeptični i nesigurni u transparentnost cijelog procesa, neki od njih javno i dalje favorizujući bojkot putem društvenih mreža.
POBJEDA: Da li su suverenističke stranke dobro pregovarale o uslovima popisa? Je li softver dovoljan u situaciji kada je Crna Gora ovoliko izložena uticaju Srbije i Rusije?
ČAVOR: Vjerujem da je bila namjera držati neizvjesnost o održavanju popisa do samog kraja i time prinuditi opoziciju na prolongiranu neodlučnost, čime je izostala šansa za neki vid organizovane kampanje Crnogoraca kao odgovora na kampanju posrbljavanja koja traje proteklih mjeseci. U ovom trenutku jasno je da vrlo mali stepen transparentnosti i demokratske volje karakteriše održavanje ovogodišnjeg popisa uz sve jači uticaj Srbije, međutim konačni dogovor o početku popisa uliva određeno povjerenje. Softver jeste takođe korak u pravom smjeru, ali generalna politička nestabilnost ostaje glavna prepreka održavanju fer i korektnog popisa.
POBJEDA: Kako nepotrebna pitanja o nacionalnoj pripadnosti i jeziku mogu uticati na crnogorski identitet koji ni do sada nije bio dovoljno čvrst u našem društvu?
ČAVOR: Pitanja o nacionalnosti i jeziku jesu upravo ta koja daju popisu političku dimenziju, te su samim tim i ključna u ovom slučaju. Cilj je rezultatima popisa predstaviti crnogorski identitet i jezik kao puke političke odrednice koje su u padu i koje nemaju suštinu. To bi bilo u liniji sa višedecenijskim porukama Srpske pravoslavne crkve, pomoću kojih je aktivno radila na slabljenju crnogorskog identiteta.
POBJEDA: Može li ovaj popis biti uvod u neko novo doba Crne Gore gdje će Srbi biti većina, a srpski jezik jedini kako priželjkuje aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić?
ČAVOR: Uvod u takvo doba je u Crnoj Gori počeo 2020. godine, a popisom se cijeli proces želi krunisati i stvoriti potpora za dalju realizaciju.
POBJEDA
