U Crnoj Gori postoji pet puta više kladionica nego škola, a prema nedavnom istraživanju gotovo trećina crnogorskih učenika konzumira alkoholna pića. Po zvaničnim podacima, registrovano je preko 1.000 kladionica, od kojih su neke i u neposrednoj blizini obrazovnih ustanova. Uz to, imamo 219 osnovnih i srednjih škola, od čega 19 škola sa samo jednim đakom. Čini se, kladionice i kafane na svakom koraku, a samo osam pozorišta i kulturnih centara. Prema procjenama inspekcije, samo u Podgorici ima oko 1. 300 ugostiteljskih objekata.
Sagovornici Portala RTCG kažu da sve to svjedoči o složenom stanju u crnogorskom društvu, te da država malo toga čini da spriječi da kocka i piće budu popularniji među učenicima od udžbenika i školskih časova. Ideja koju je plasirao Albanski forum, dio vladajuće koalicije o zabrani kladionica, još nije zaživjela, i ne zna se kada će doći na dnevni red.
Crnogorski 15-godišnjaci, inače, imaju lošije znanje iz matematike, čitanja i prirodnih nauka nego što su imali učenici prije deceniju, čime su se dodatno odaljili od svjetskog prosjeka, rezultati su nedavnog PISA testiranja.
Govoreći za naš portal, Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji kaže da same kladionice nijesu prepreka za razvijanje obrazovnih i kulturnih institucija koje nedostaju.
“Ono što zabrinjava, a o čemu smo već pričali jeste blizina kladionica obrazovnim ustanovama to jest, nepoštovanje zakonske regulative koliko bi kladionice trebale da budu udaljene od škole”, navodi ona.
Objašnjava da djeca u zavisnosti od opštine u kojoj žive imaju jako malo, ili nemaju, institucije koje bi zadovoljile njihovu potrebu za razvojem, učenjem i obrazovanjem.
“S druge strane imamo mnogo kladionica, kafića i to jeste slika okruženja u kojem živimo”, ističe Žunjić.
Crnogorski učenici imaju znatno niži nivo znanja iz sva tri predmeta nego što je procenat u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) – 27 procenata niži iz čitanja, 29 procenata iz matematike, a 31 procenat iz prirodnih nauka.
Direktor OŠ “Sutjeska” iz Podgorice Ljubo Ćeranić navodi da je zabrinjavajući podatak da je u našoj zemlji dostupnost, a i količina prostora gdje se nude igre na sreću, toliko naglašena u odnosu na obrazovanje i kulturološke programe koji treba da nam budu primarni u razvoju budućih naraštaja.
“Ako razmišljamo racionalno, konzumacija tih sadržaja koji oni nude stvar je izbora svakog pojedinca. Kao cjelokupno društvo smo zakazali, i zapravo dajemo negativan primjer omladini koja su, bezmalo, konzumenti istih”, kaže direktor.
Ćeranić naglašava važnost podizanja nivoa svijesti o važnosti obrazovanja i kulture u narednom periodu, kao i ulaganje.
RTCG