Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Advokat Marko Ivanović pozdravlja izbor sedmog sudije Ustavnog suda, ali smatra da to neće doprinijeti većoj ažurnosti u njihovom radu, jer su i dalje pretrpani predmetima, od kojih neki čekaju na rješavanje i po nekoliko godina.
– Popunjavanje Ustavnog suda doprinijeće da više ne možemo doći u situaciju da se zbog izjednačenog broja sudija koji su za i protiv donošenja određene odluke ne može donijeti odluka po određenom pitanju, kao što se to dešavalo dok je broj sudija bio paran. Nadam se da će to doprinijeti i boljem i zakonitijem radu, odnosno donošenju odluka u skladu sa Ustavom i Evropskom konvenciji o ljudskim pravima – kazao je Ivanović za “Dan”.
On smatra da izbor sedmog sudije Ustavnog suda ne može doprinijeti ažurnijem radu jer jedno sudsko vijeće odlučuje u svim predmetima.
Ažurnost je ogroman problem. U Crnoj Gori se na odluke po ustavnim žalbama čeka i po nekoliko godina, a na odluke po inicijativama za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zakona makar godinu i po do dvije, što je zaista neprimjereno dugo, pa i ustavne žalbe i inicijative najčešće gube svaki smisao. Po meni, ažurnosti rada Ustavnog suda možda bi mogo doprinijeti prijem i usavršavanje dodatnog broja stručnih saradnika u tom sudu, poboljšanje prostornih i ostalih kapaciteta, a svakako ne izbor sedmog sudije sam po sebi – istakao je Ivanović.
Sporni članovi zakona
Novinar Predrag Zečević predao je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama iz 2018. godine.
Prema tom zakonu, državni organi Crne Gore su zamrzli imovinu ruskim državljanima, a podnosioci inicijative smatraju da to nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore. I ne samo to, oni su uvjereni da je zakon protivan interesima države, koja bi mogla da plati milionske odštete.
U inicijativi podnijetoj 21. jula 2022. godine navodi se da odredbe člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama nijesu u skladu sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, odnosno Zakonom o ratifikaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, izmijenjene u skladu sa Protokolom broj 11.
Sporni Zakon o restriktivnim mjerama preuzet je iz evropske legislative krajem 2018. godine, kada nije bilo govora o ruskoj invaziji na Ukrajinu, pa je potpuno logično što nije primjenjiv u crnogorskoj praksi. Zakon se primjenjuje prema “označenim licima”, koji se definišu kao teroristi ili oni kojima je Savjet bezbjednosti uveo sankcije, ili na osnovu spiska ANB-a.
On očekuje skoro rješavanje ustavne inicijative kojom se osporava zamrzavanje imovine stranaca u Crnoj Gori.
– Što se tiče inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbi Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama, koju je novinar Predrag Zečević podnio preko moje advokatske kancelarije prije godinu i po, očekujem da se taj predmet riješi u što kraćem roku, jer smatram da je već prošlo neprimjereno dugo vremena, kao i da počne javna rasprava o tom pitanju, koje je, osim po pitanju zaštite ljudskih prava, potencijalno veoma bitno i za ekonomiju Crne Gore – rekao je Ivanović.
Ustavni sud još se nije izjasnio o ustavnim inicijativama kojima se osporava zamrzavanje imovine ruskim državljanima, koje su odvojeno podnijeli Zečević i Demokratski front.
DAN
