Agencija za sprečavanje korupcije okončala je postupak u kojem je utvrdila da postoji sumnja da je narušen javni interes koji upućuje na korupciju prilikom odlučivanja Upravnog suda da meritornom presudom utvrdi kandidaturu v. d. predsjednica Vrhovnog suda Vesna Vučković za čelnicu te instance u punom mandatu. Spise predmeta iz ovog postupka ASK je dostavila tužilaštvu na dalje postupanje.
Upravni sud je 8. maja, uz obrazloženje da nije valjano utvrđeno polazište za određivanje dvotrećinske većine u odlučivanju, preinačio stav Opšte sjednice Vrhovnog suda koja prethodno nije utvrdila kandidaturu Vesne Vučković za izbor predsjednice te sudske instance.
Prema informacijama Pobjede, direktorica ASK Jelena Perović je prije dva dana spise predmeta o ovom slučaju dostavila v. d. VDT-a Tatjani Begović na procjenu da li se u „radnjama sudija Upravnog suda Davora Stojkovića, Ane Perović Vojinović i Dragana Đuretića, te sutkinja Vrhovnog suda Vesne Jočić i Vesne Vučković ostvaruju elementi bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti“.
Uporedo, na osnovu dopisa u koje je Pobjeda imala uvid, čelnica ASK je pored VDT-a, članove Sudskog savjeta i čelnicu tog tijela Vesnu Simović-Zvicer obavijestila da postoji osnov sumnje da je sudija Upravnog suda Davor Stojković počinio disciplinski prekršaj time što je mimo pravila o redosljedu rješavanja, i bez izričitog prijedloga predsjednika Upravnog suda, preko reda uzeo u rad predmet koji se ticao tužbe Vučković na odluku Opšte sjednice sudija Vrhovnog suda koja nije utvrdila njenu kandidaturu za predsjednicu.
U dopisu ASK, od članova Sudskog savjeta se očekuje da spise predmeta, shodno članu 110 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, dostave „nadležnom organu za pokretanje disciplinskog postupka“.
Spise predmeta ASK je dostavila i sudijama i sutkinjama Vrhovnog suda.
Istorija slučaja
Podsjetimo, Sudski savjet 3. jula ove godine nije izabrao sutkinju i dotadašnju vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesnu Vučković za čelnicu te sudske instance u punom mandatu, jer je većina članova Savjeta glasala protiv.
Time je okončana maratonska procedura koju je obilježio presedan da se o kandidatkinji Vučković odlučivalo iako nju, formalno, nije predložila Opšta sjednica sudija Vrhovnog suda, a usput je cijela procedura bila opterećena činjenicom da je ASK otvorila postupak provjere sumnje da je Upravni sud presudom utvrđivanja Vučković za kandidatkinju narušio javni interes.
Sudski savjet je u julu, naime, ipak odlučio da proceduru dovede do kraja i obavi intervju sa kandidatkinjom Vučković, uprkos tome što Agencija za sprečavanje korupcije još nije bila dovršila postupak otvoren po službenoj dužnosti 9. juna, u kojem je to antikorupcijsko tijelo nastojalo da utvrdi da li je Upravni sud, presudom U.br. 598/23, narušio javni interes koji upućuje na sumnju u postojanje korupcije.
Na sjednici Sudskog savjeta je prilikom odlučivanja o kandidaturi Vučković, konstatovano da je nalazom pravosudne inspekcije (koji je tražen u međuvremenu) utvrđeno da je predmet, odnosno njena tužba podnijeta Upravnom sudu povodom odluke Opšte sjednice sudija Vrhovnog suda, dodijeljen putem „algoritma u sistemu“.
Ključni prigovor ASK u tom slučaju odnosio se upravo na brzinu kojom je razmotrena tužba Vučković pred Upravnim sudom, što nije bio slučaj u drugim primjerima i postupcima koji su se ticali sudija.
POBJEDA