Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Svijet nikada nije bio zaduženiji nego posljednjih nekoliko godina, od početka pandemije. Iako se nivo duga gledano udjelom u BDP-u stabilizovao od 2020., to je primarno rezultat privrednog oporavka u 2021. i 2022., a ne stvarnog razduživanja.
Situacija nije ista svugdje, pa se Kina nastavila zaduživati i nakon pandemije. Države u razvoju niskog dohotka su zadržale relativno nizak nivo zaduženosti, ali mnoge imaju problema s vraćanjem duga i upadaju u dužničku krizu jer su za njih i umjerene nive zaduženosti neodržive.
U SAD-u i EU je visoka inflacija pomogla državama da smanje javni dug jer su prihodi državnih budžeta narasli. Ali su u globalu sve regije svijeta daleko zaduženije nego što su bile, primjerice, 90-ih godina prošlog vijeka.
Ukupni dug EU je 2022. iznosio 254 odsto BDP-a, čak 77 odsto više nego prosječno 90-ih godina prošlog vijeka. Ukupni dug SAD-a je iznosio 274 odsto, 85 odsto više nego 90-ih.
Rekorder je Kina, koja se s nivom duga od 272 odsto BDP-a gotovo izjednačila s SAD-om i prešla relativnu zaduženost EU. Devedesetih je njena ukupna zaduženost (javni + privatni dug) bila manja od udjela privatnog duga u SAD-u i EU.
Jedna od glavnih ekonomskih i političkih tema u SAD-u je ove godine bio javni dug. To nije bez razloga jer je prosječni javni dug 90-ih iznosio 66 odsto BDP-a, a pandemijske 2020. je narastao na golemih 134 odsto BDP-a.
Ove godine je SAD prešao maksimalni zakonski dopušten iznos duga, tzv. debt ceiling, i dodatno zaduživanje nije bilo moguće. Zbog toga su se morale provoditi vanredne mjere servisiranja dugova da bi se izbjegao bankrot, što je bilo moguće samo do 6. juna.
Ograničenje duga je gornja granica ukupnog iznosa novca koji je u SAD-u zakonski dopušteno posuditi za finansiranje države i servisiranje starih dugova. Kako SAD u velikoj većini godina troši više novca nego što ima prihoda državnog budžeta, dug se akumulira i stalno raste.
Nakon žustrih pregovora republikanaca i demokrata, u kojima su prvi tražili da se obuzda javna potrošnja da bi se smanjio rast javnog duga, zakon o podizanju gornje granice zaduživanja je usvojen svega četiri dana od bankrota.
U apsolutnom iznosu trenutno SAD duguje više od 33 biliona dolara. Od kraja 2019. do danas je dug porastao s 23 biliona na više od 33 biliona, tj. više od 40 odsto trenutnog duga SAD-a je stvoreno u nepune četiri godine.
Devedesetih je EU prosječno bila zadužena podjednako kao SAD po pitanju javnog duga (67 odsto BDP-a), ali je privatni dug (kompanije i građani) bio manji (110 odsto BDP-a EU, 123 odsto SAD). Do pandemijske 2020. je javni dug sporije rastao, na 99 odsto BDP-a umjesto 134 odsto, kao u SAD-u.
Ali razlike među članicama EU su jako velike. Države poput Italije, Francuske, Grčke, Španije i Portugala imaju javni dug veći od 100 odsto BDP-a, dok su države poput Švedske, Danske, Češke, Poljske i Njemačke manje zadužene, s javnim dugom manjim od 70 odsto BDP-a.
Visoko zadužene zemlje poput Italije, koje decenijama vode politiku visokih javnih troškova i duga, nakon pandemije su se našle u problemu jer su imale puno manje prostora od nisko zaduženih zemalja da potaknu svoje privrede.
Njemačka, neosporni motor ekonomije cijele EU i država odgovorna za gotovo četvrtinu ukupnog BDP-a te trećinu ukupnog izvoza izvan EU, ekonomski usporava. Početkom ove godine je jedva izbjegnuta tehnička recesija, a prognoze za 2024. i 2025. nisu optimistične.
Općenito je EU puno više pogođena ratom u Ukrajini od SAD-a i Kine, primarno zbog gubitka jeftinih energenata i njihove zamjene skupljim energentima iz drugih pravaca. Energetsko odvajanje je uspješno provedeno, nestašica nema, a cijena gasa se stabilizovala na nivo prije rata u Ukrajini, ali je cijena energenata puno veći problem za EU nego SAD, zbog činjenice da oskudijeva energetskim sirovinama.
U Kini još traje nekretninska kriza, dani godišnjeg rasta BDP-a od 10 i više odsto su davno prošli, a demografska situacija je sve gora. Ukupni, javni i privatni dug Kine je 90-ih bio puno manji nego dugovi SAD-a i EU, ali se ukupni dug do 2022. gotovo izjednačio s SAD-om mjereno udjelom u BDP-u i prešao je EU.
Javni dug je 90-ih iznosio samo 21 odsto BDP-a, a ni prošlogodišnjih 77 odsto nije puno. Ipak, mnogi analitičari upozoravaju da je velik dio javnog duga Kine “skriven”. Čak i MMF, čiji su podaci prikazani u tablici, navodi da “podaci o javnom dugu Kine … pokrivaju uži opseg opšte države od procjena osoblja MMF-a u Kini”. Znači, javni dug je realno veći od 77 odsto BDP-a.
NEZAVISNE
