Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Četiri su godine od stupanja na snagu izmjena zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je za ovu oblast uvedena neradna nedjelja.
U Uniji slobodnih sindikata saopštili su “Vijestima” da su zadovoljni njenim efektima, da će pokrenuti kampanje za neradnu nedjelju i u drugim djelatnostima, kao i skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 36 časova sedmično, po ugledu na evropske zemlje.
Iz Unije poslodavaca navode da je velika većina privrednika čak 78 odsto protiv neradne nedjelje, da ona pravi veliku štetu turizmu i da neradnu nedjelju treba ograničiti u skladu sa dogovorom socijalnih partnera sa kraja prošle godine. Veoma su nezadovoljni odnosom Ustavnog suda koji već 50 mjeseci ne odlučuje o njihovoj inicijati za provjeru ustavnosti izmjena zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je uvedna neradna nedjelja.
Trgovci sve pokrenuli, pa se povukli
Izmjenu ovog zakona usvojila je Skupština početkom jula 2019, stupio je na snagu 14. oktobra a prva neradna nedjelja za trgovine bila je 20. oktobar 2019. Kao izuzetak koji mogu da rade nedjeljom ostale su prodavnice u sklopu benzinskih pumpi, aerodroma, željezničkih i autobuskih stanica, kioska koji prodaju štampu, pijaca, apoteka i poljoprivrednih apoteka, prodavnica pogrebne opreme… Prethodno je inicijativu za uvođenje neradne nedjelje pokrenuo odbor za trgovinu Privredne komore koju je prihvatila tadašnja Vlada Duška Markovića.
Trgovci, članovi Privredne komore, tada su govodili da će im neradna nedjelja smanjiti troškove za radnu snagu, električnu energiju… a da očekuju da će promet biti isti, jer će građani trgovinu obaviti dan ranije. Naknadno većina njih je promijenila mišljenje i sada su za njeno ukidanje ili ograničenje.
Krajem prošle godine, paralelno sa pregovorima o Opštem kolektivnom ugovoru, socijalni partneri su postigli dogovor da se tokom tri mjeseca ljetnje sezona i dva zimske svakom trgovačkom lancu dozvoli da u jednoj opštini tokom nedjelje radi jedna trgovina. Radno vrijeme bi trajalo jednu smjenu, zaposleni dobili dnevnicu uvećanu za 80 odsto, kao i dodatni slobodan radni dan. Međutim, većina političkih partija u tadašnjem sazivu parlamenta nije ni željela da razmatra ovaj predlog, tako da izmjena zakona nije ni dobila priliku da se o njoj glasa.
Prema Monstatu broj radnika u oblasti trgovine u septembru 2019. godine iznosio 41 hiljadu, dok ih je sada 49 hiljada. Promet kod vodećih trgovačkih lanaca povećan je prošle godine u odnosu na 2019, za 20 do 40 odsto, a neto profit za 15 do 130 odsto.
Ustavni sud vaga od 1. avgusta 2019.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) povodom četiri godine neradne nedjelje kazali su “Vijestima” da je njihov stav o ovom pitanju ostao nepromijenjen.
“Razlozi tome su brojni i domaćoj javnosti dobro poznati, a najbolje ih opisuje ocjena da je pitanje neradne nedjelje postalo svojevrstan taoc turbulentnih dešavanja koja su Crnu Goru zadesila u protekle četiri godine. Potvrda toga je punih 50 mjeseci čekanja da se Ustavni sud (konačno) izjasni i donese odluku po inicijativi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti spornog člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini koju je UPCG podnijela još 1. avgusta 2019. godine ukazujući, između ostalog, i na povredu člana 59 Ustava Crne Gore, Zakona o radu, Zakona o zaštiti od diskriminacije, Zakona o državnim i drugim praznicima”, naveli su iz ove poslodavačke organizacije članice Socijalnog savjeta.
