Crna Gora ima specifičan poslovni ambijent gdje se neuspjeh ne toleriše. Međutim, na Zapadu vlada mantra da se veliki uspjeh, novi inovanitvni proizvod ili nove kreativne ideje ne mogu razviti ako se ne doživi kontrolisani neuspjeh.
Piše: Predrag ZEČEVIĆ
Kompanije u razvijenim zemljama, ali i u zemljama rzvoja rade u sve konkurentnijim poslovnim ambijentima. Do sada je u tim ambijentima vladao koncept „pobjednika“ kao ključ za organizacioni napredak.
NEUSPJEH MORA BITI PRIHVATLJIV
Međutim, a ponekad i nažalost, neuspjeh je dio inovacije i napretka. Dakle, inovativne kulture treba da stvore psihološku sigurnost u kojoj je neuspjeh u određenim okolnostima prihvatljiv.
Zbog toga sistem ljudskih resursa treba biti dizajniran tako da dozvoli i čak slavi neuspjeh. Ključ je stvoriti dovoljnu psihološku sigurnost unutar kulture kako bi organizacija mogla „ plesati na granici između uspjeha i neuspjeha “.
Alison zbog toga predlaže praksu stvaranja interdisciplinarnih timova u cijeloj organizaciji, jer je Inovacija timski sport koji treba da prožima cijelu organizaciju.
USPON I PAD SATURNA
Tokom 1970-ih, mnoge organizacije su pokušale da stvore posebne jedinice kako bi pomogle da organizacija postane inovativnija.Ovaj strukturalni pristup inovacijama nije uspIo, bilo odmah ili dugoročno.
Na primjer, General Motors je stvorio Saturn odjeljenje, kao izgrađen od nule novi način proizvodnje i prodaje automobila. U početku, Saturn je imao spektakularan uspJeh. Međutim, lekcije naučene od Saturna nikada nijesu prenijete na ostatak organizacije i nedavno je Saturnova podjela eliminisana.
Slično tome, previše velikih organizacija pokušava da se osloni isključivo na svoje istraživačke i razvojne jedinice za inovacije, što u velikoj mjeri ograničava proces proizvodnje i razvoja ideja.
PRIMJER IDEO
Danas je IDEO jedna od najinovativnijih firmi na svijetu. NJihov pristup poslu je usredsređen na interdisciplinarne timove. Zbog toga se čini da je ad hoc interdisciplinarni tim najbolje strukturno rješenje za inovacije.
Kada se želi kreativnost i inovativnost, važno je biti fleksibilniji u radnom okruženju. Potrebni su nove ideje rituali koji se fokusiraju na kreativnost i inovativnost.
Na primjer, neke organizacije slave neuspjele eksperimente, zasnovane na novim maštovitim idejama. Druge organizacije će radije promovisati pojedince koji su rizikovali na obećavajućoj novoj ideji, koja nije uspjela. Promjena mantre o formalnim vrijednostima, da bi se ugradila eksplicitna izjava o kreativnosti i inovativnosti, naglašava njen značaj.
Druge organizacije mijenjaju metafore koje koriste. Na primjer, stvaranje kulture „ praznog platna “, evocira sliku umjjetnika koji rade bez veštačkih ograničenja.
“U osnovi, poslovne kulture se ne menjaju novim mislima ili riječima, one se mijenjaju novim ponašanjima, koja pojačavaju kulturne atribute – pokretače promjena”, smatra Alison.
PROPADAJ BRZO, PROPADAJ JEFTINO
Kontroverzna mantra u inovativnim organizacijama je: „propasti brzo, propasti jeftino “. Ideja je da je važno da svoje nove ideje predstavite u gruboj formi, na tržištu i učite od kupaca. Ovo je u suprotnosti sa „go-no-go“ pristupom, gdje kompanije žele da nove ideje budu 95% tačne, pre nego što preduzmu bilo kakvu akciju.
Možda je to razlog zašto je IBM-ov Tomas Votson, stariji, jednom rekao: „ Najbrži način da uspjete je da udvostručite stopu neuspjeha “.
IDEO, možda najinovativnija dizajnerska firma na svijetu, je uporni zagovornik ohrabrivanja eksperimentatora koji brzo i jeftino prototipiraju ideje. Ukratko, inovativne kulture brzo propadaju i jeftino propadaju i uče iz svojih neuspjeha.
(Autor je menadžer za upravljanje promjenama)