Svi se žale, ljudi su u panici zbog visokih računa i previsokih cijena u prodavnicama.Kad čekate u redu na kasi vidite začuđena lica kupaca, izjavila je za portal ADRIA predsjednica Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Olga Nikčević.
Pritužbe potrošača na cijene su svakodnevne, na koje mi ne možemo dati adekvatan odgovor. Ja njima ne mogu da pričam da je krivac za inflaciju rat u Ukrajini, ili rast cijena goriva. Rat u Ukrajini utiče i na druge države, u kojima su zarade višestruko veće nego u Crnoj Gori, pa su u tim zemljama cijene znatno niže, uključujući i gorivo. Prije će biti da trgovci samoinicijativno povećavaju marže i da Vlada podiže akcize, a posljedice toga svi vidimo”, naglasila je Nikčević.
Prema zvaničnim podacima Monstata,cijene hrane u Crnoj Gori od jula 2019. veće su za 44 odsto. Iz Unije slobodnih sindikata (USSCG) su ranije saopštili da su cijene pojedinih artikala u zadnje vrijeme poskupile i do 100 odsto, uz apel Vladi da u okviru svojih nadležnosti obuzda divljanje inflacije.
Nikčević je ocijenila da bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu i buduća Vlada “mogle da riješe problem inflacije, ali ko zna kakve su sprege u pitanju”.
“Nije tačna teza koju često čujemo da je formiranje cijena slobodno i da se tržište reguliše zakonom ponude i tražnje. Sve države imaju robne rezerve, koje mi odavno nemamo, ali i mehanizme da zaštite svoje građane od inflatornog udara”, ističe naša sagovornica.
Prema njenim riječima, nagoviješteni nastavak akcije “Stop inflaciji” imao bi ograničen domet.
“Ako budu trideset do četrdeset centi snižene cijene za dvanaest ili trinaest artikala, to nama ne znači mnogo. Čuli smo prije neki dan izjavu jednog vladinog zvaničnika koji kaže da će “biti akcija, jer su se trgovci ofajdili”, tako da izgleda da je akcija Stop inflaciji bila za trgovce, a ne za potrošače”, naglašava Nikčević.
Ona je podvukla da država donosi zakone i propise i da može naložiti trgovcima da svedu trgovačke marže na minimum.
“To bi u neku ruku bilo logično i očekivano, imajući u vidu profit vodećih trgovačkih lanaca. Takođe, svjedoci smo da novi marketi niču svakodnevno i sigurno se ne bi otvarali da tu nema zarade”, zaključuje Nikčević.
Rekordne cijene, rekordan profit vodećih trgovačkih lanaca
I dok se građani žale da ovakvu skupoću ne pamte u zadnjih dvadeset ili više godina, profit vodećih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori je u 2022. godini iznosio rekordnih 19,43 miliona eura. Prema finansijskim izvještajima, neto profit velikih uvoznika i trgovačkih lanaca u 2022. godini bio je za dva do tri puta veći nego pretkrizne 2019. godine.
Prema zvaničnim podacima, ukupni profit pet najvećih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori – Voli Trade, Hard Discoult Laković, Franca Marketi, Domaća trgovina i Merkator Crna Gora – na kraju prošle godine iznosio je 19,43 miliona eura. U poređenju sa 2021. godinom, prošlogodišnji profit je veći za čak 10,75 miliona eura.
Takođe zbirno, prihodi pet trgovačkih lanaca u 2022. iznosili su 846,8 miliona eura i za godinu su porasli 169,33 miliona eura.