Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Preduzeće DOO Zaštita prostora Crne Gore je od početka godine izvelo 27 rješenja o rušenju, od toga od strane urbanističko-građevinske inspekcije samo devet dok su ostala od strane lokalnih komunalnih inspekcija koje su nadležne za privremene i pomoćne objekte.
Urbanističko-građevinska inspekcija, međutim, kako tvrde iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, tokom cijele godine aktivno vrši inspekcijske kontrole po službenoj dužnosti i po podnijetim inicijativama, te preduzima neophodne mjere i radnje propisane zakonom, a sve u cilju suzbijanja nelegalne gradnje. Ipak, stanje na terenu je znatno drugačije. Svjedoci smo da se objekti nelegalno rade širom naše zemlje, a uvjerili smo se da se stanovi u takvim objektima i prodaju. U Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma već duže vrijeme se ne imenuje ni direktor Direktorata za inspekcijski nadzor što dovoljno govori kakav problem imamo sa neformalnom gradnjom.
Devastacija prostora
Kako je Pobjedi kazala prof. dr Svetlana Perović, dekanica Arhitektonskog fakultet Univerziteta Crne Gore, svaki oblik nestabilnosti, naročito političke, reflektuje se direktno i na prostor, kao pogodno mjesto za oživljavanje ideoloških, filozofskih i političkih konflikata.
DOO Zaštita prostora Crne Gore, preduzeće u državnom vlasništvu, čija je osnovna djelatnost sprovođenje administrativnih izvršenja rješenja o rušenju, uklanjanju i vraćanju u prvobitno stanje zemljišta i objekata izdatih od strane nadležnih inspekcija, pored svoje osnovne djelatnosti obavlja i druge djelatnosti iz domena radova građevinskih preduzeća.
Izvršenje rješenja o rušenju je u nadležnosti inspekcija i mi, kao preduzeće koje samo izvršava navedene naloge, nemamo saznanja kada će doći do realizacije pojedinih rješenja, odnosno kada su se stekli svi administrativni uslovi za realizaciju rušenja i uklanjanja određenih objekata, tako da vam ne možemo dostaviti podatke kada će biti sprovođenje pojedinih administrativnih rješenja o rušenju i uklanjanju objekata – kazali su nam iz ovog preduzeće i dodali da su od početka godine sproveli ukupno 27 administrativnih rješenja o rušenju i uklanjanju objekata, izdatih od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma odnosno urbanističko-građevinske inspekcije i rješenja komunalnih inspekcija lokalnih samouprava, čija je nadležnost uklanjanje privremenih i pomoćnih objekata.
Aktivnosti
Administrativna rješenja o rušenju i uklanjanju su sprovedena na teritorijama opština Ulcinj, Bar, Budva, Kotor i Podgorica. Komunalne inspekcije lokalnih samouprava Ulcinja, Budve i Kotora su preko našeg društva sprovele 18, a urbanističko-građevinska inspekcija je sprovela devet – kazali su iz Zaštite prostora dodajući da će se, prema najavama nadležnih inspekcija, realizacija daljih aktivnosti na sprovođenju administrativnih rješenja o rušenju i uklanjanju nastaviti u periodu poslije turističke sezone.
Istakli su, takođe, da se saradnja između DOO Zaštita prostora i urbanističko-građevinske inspekcije sprovodi u skladu sa Zakonom o uređenju prostornog planiranja i izgradnji objekata, Odluci o osnivanju DOO Zaštita prostora Crne Gore, te ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i DOO Zaštita prostora Crne Gore.
Prof. dr Svetlana Perović smatra da je problem neformalne gradnje kontinuiran i složen, te da je neophodan sistemski i dosljedan aktivizam u njegovom rasvjetljavanju i ublažavanju.
Neophodno je definisati produktivnu strategiju i zakonske obaveze da bi se identifikovalo prvo postojeće stanje, a nakon toga sproveo i proces redukcije posljedica koje ti objekti na prostor proizvode – poručuje Perović.
Smatra i da svaka intervencija u prostoru ostavlja trajan pečat.
Nevjerovatno je koliko je na snazi odsustvo svijesti kada je u pitanju očuvanje prostornog ambijenta. Sama činjenica da skoro svaka projektna intervencija u prostoru egzistira decenijama, dovoljno je snažna da se zapitamo šta ostavljamo u nasljedstvo budućim generacijama. Javni interes ostaje centralna tema u dinamičnom političkom i kulturološkom kontekstu, u svim zemljama svijeta, uz nužno kontinuirano preispitivanje koncepta njegovog nastanka i njegovog opstanka – ističe Perović dodajući da se čini da ne uspijevamo iznaći model koji promoviše prostorno-kulturološku emancipaciju našeg društva, a sa tim i model koji će voditi ka održivom, demokratskom planiranju i upravljanju našim prostorima.
POBJEDA
