Transakcije kriptovalutom u Crnoj Gori su nelegalne, jer nema zakona koji definiše tu oblast, saopštili su iz Ministarstva finansija.
Ako je to tako, pitanje je kako se trgovina kriptovalutama sve do maja odvijala u kompletnoj EU, kad je donesen The Markets in Cryptoassets (MiCA ), koji će se u zemljama članicama primjenjivati tek od naredne godine. Ili u SAD, gdje na ovo tržište odnedavno primjenjuju odredbe zakona o hartijama od vrijednosti, ili u Velikoj Britaniji, gdje se ta regulativa tek razmatra. Uz to, odredbe MiCA, koje će Crna Gora, kako navode iz Ministarstva finansija, primjenjivati kao prva zemlja koja nije članica EU, podrazumijevaju regulaciju samo stablekoina, novčanika, rudarskih i berzi na kojima se prodaju, odnosno kupuju kriptovalute. Bitkoin nije podložan regulaciji.
Uz to, tvrdnja Ministarstva finansija je sporna, jer član 10 Ustava Crne Gore kaže da je u našoj državi dozvoljeno sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno. Kako Ustav i nijedan aktuelni zakon CG ne zabranjuje trgovinu kriptovalutama, nejasno je otkud su iz resora ministra Aleksandra Damjanovića izvukli tvrdnju da je to zabranjeno.
Da ministar i njegovi službenici malo znaju o kroptu, priznali su i sami, navodeći da su saznali da se i u Crnoj Gori trguje kriptovalutama tako što su čuli da u Tivtu postoji kriptomat, pa su 13. juna uputili nalog Upravi prihoda i carina da izvrši inspekcijsku kontrolu objekta Salon Prive.
Radna grupa
– Očekujemo da se Centralna banka (CBCG) uključi, sa aspekta svojih nadležnosti, kao i MUP, odnosno Uprava policije i njihova finansijsko- obavještajna jedinica, posebno imajući u vidu sumnje u moguće pranje novca uz pomoć kriptovaluta i činjenice da se pojedina lica koja se bave ovim djelatnostima nalaze u Crnoj Gori, a predmet su međunarodnih istraga ili krivično-sudskih procedura – rekli su iz Ministarstva finansija agenciji Mina-biznis.
Naveli su da je još u novembru prošle godine formirana radna grupa za donošenje propisa o kriptu, u kojoj su predstavnici Ministarstva finansija, CBCG, Komisije za tržište kapitala i Agencije za nadzor osiguranja, a imaju i pridruženog člana iz Finansijske obavještajne jedinice.
-Ta radna grupa, uz savjetodavnu podršku eksperata Svjetske banke, sagledava uporednu praksu uređenja digitalne imovine (Kina, Turska, Singapur, Južna Afrika, Srbija) i radi na kreiranju nacionalnih rješenja koja će biti usklađena sa EU regulativom, usvojenom u Evropskom parlamentu 20. maja – kazali su iz resora ministra Aleksandra Damjanovića i najavili da će Crna Gora biti ,,prva zemlja van EU koja će raditi usklađivanje u oblasti uređenja digitalne imovine sa tekovinama Unije“.
Radna grupa predlaže donošenje seta od tri zakona – o digitalnoj imovini, o sprečavanju pranja novca i o oporezivanju.
– Zakon o digitalnoj imovini baziraće se na transpoziciji EU regulative The Markets in Cryptoassets (MiCA). U dijelu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma potrebno je izvršiti usklađivanje sa FATF preporukama 15 i 16, koje se odnose na rad sa virtualnom imovinom, dok će se poreski tretman zaokružiti kroz set poreskih zakona – objasnili su i najavili da bi prva verzija nacrta ovih zakona mogla biti završena do kraja ove godine, a prije slanja na javnu raspravu proslijediće ih Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu na davanje komentara i sugestija.
Naglasili su da još razmatraju datum primjene tih budućih zakona, jer primjena MiCA u EU počinje tek naredne godine i to samo za stablekoin, koji su obično vezani uz čvrstu valutu ili robu poput zlata, druge digitalne tokene, usluge povezane s bitkoinom kao što su platforme za trgovanje i digitalni novčanici, ali ne i sam bitkoin.
-Preliminarni stav radne grupe i Ministarstva finansija je da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo, ne bi trebalo da primjenjuje regulative EU prije nego se one implementiraju u zemljama EU i to pitanje će svakako biti predmet dalje zajedničke analize sa predstavnicima EU, MMF-a i Svjetske banke – ocijenili su u Ministarstvu.
Pobjeda