VLADA: Povišica za sudije i tužioce

Vlada je na danas održanoj 63. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim se, zbog povećanog obima posla, stvaraju uslovi za povećanje zarada sudijama osnovnog suda i osnovnim državnim tužiocima. Izmjena je izvršena u tabeli sa zvanjima i koeficijentima člana 22 Zakona, na način što su zvanja i koeficijenti sudije osnovnog suda i državnog tužioca u osnovnom državnom tužilaštvu sa koeficijentom 15, 56 izbrisani iz Grupe poslova C i dodati u Grupu poslova B sa koeficijentom 18.50. Takođe je donijeta Uredba o zvanjima i zaradi vojno-diplomatskih predstavnika, lica upućenih na rad u međunarodnim organizacijama i administrativno-tehničkog osoblja, kojom su i ovoj kategoriji zaposlenih uvećani koeficijenti za obračun osnovne zarade.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama. Predloženim rješenjem izvršene su izmjene akciznog kalendara za cigarete i prerađeni duvan namijenjen zagrijavanju (bezdimni duvanski proizvod). Aktuelnim zakonskim rješenjem, visina akcize na bezdimne duvanske proizvode do 31. decembra 2023. godine, iznosi 145 eura po kilogramu duvanske smjese, dok bi od 1. januara 2024. godine iznosila 190 eura. Međutim, usvojenim izmjenama se predlaže usporavanje postojećeg akciznog kalendara i predlaže da visina akcize na bezdimne duvanske proizvode i tokom 2024. godine iznosi 145 eura po kilogramu duvanske smjese. Predmetnim zakonom se predlaže i povećanje akcize na gaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju i proširenje obuhvata na negaziranu vodu sa dodatkom šećera i bezalkoholno pivo na koja se plaća akciza. U tom smislu, akcize za gazirana pića bi umjesto postojeće visine od 25 eura po hektolitru, iznosila 35 eura, dok je za negaziranu vodu sa dodatkom šećera i ostala bezalkoholna pića predložena visina akcize od 25 eura po hektolitru.

Vlada je, u okviru usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, donijela Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera, utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije s obzirom na stanje u Bolivarskoj Republici Venecueli, kao i Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije s obzirom na djelovanja Ruske Federacije kojima se destabilizuje situacija u Ukrajini.

Usvojena je Analiza poslovanja energetskih subjekata u većinskom vlasništvu države u Crnoj Gori, za period 2019-2022. Analiza obuhvata devet privrednih društava u većinskom vlasništvu države u sektoru energetike, i to Elektroprivredu Crne Gore a.d. Nikšić i sa njom povezana pravna lica čiji je EPCG većinski vlasnik: Rudnik uglja Pljevlja, Crnogorski elektrodistributivni sistem, Zeta Energy Danilovgrad i EPCG-Solar-Gradnja, kao i Crnogorski elektroprenosni sistem, Berza električne energije, Crnogorski operator tržišta električne energije i Montenegro bonus. Ukupna vrijednost imovine ovih devet subjekata je u 2022. godini iznosila preko 2,2 milijarde eura ili oko 40 % BDP i oko 45 % imovine svih subjekata u Crnoj Gori. U raspravi je naglašeno da, i pored pada profitabilnosti u sektoru energetike u analiziranom periodu, najnoviji podaci ukazuju da se ukupno poslovanje i finansijski pokazatelji u ovoj oblasti kreću u pozitivnom smjeru.

Vlada je prihvatila predloge amandmana na ugovore o rehabilitaciji i unapređenju dionice puta M2 Rožaje-Špiljani, rekonstrukciji puta M-6, dionica Pljevlja – Mihajlovica i rekonstrukciji dionice puta M-18 Podgorica – Danilovgrad. S obzirom na to da je tokom realizacije ovih ugovora došlo do značajnog porasta cijena građevinskih materijala i proizvoda, amandmanima su definisani dodatni iznosi koji će obezbijediti završetak ovih značajnih infrastrukturnih projekata. Obračun je izvršen na osnovu Metodologije utvrđivanja razlike u cijeni i Smjernica za primjenu postupka utvrđivanja razlike u cijeni u slučajevima porasta cijena pojedinih građevinskih materijala i proizvoda koje je Vlada donijela Zaključkom od 22. decembra 2022. godine.

Donijet je Nacionalni program razvoja kulture 2023-2027 s Akcionim planom za 2023. i 2024. godinu.

Vlada je donijela Nacionalnu strategiju upravljanja hemikalijama 2024-2026. godine i Akcioni plan za period 2024-2025, za sprovođenje Nacionalne strategije upravljanja hemikalijama 2024-2026 s Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi. Nacionalna strategija za period 2024-2026. godine, na bazi opsežne analize postojećeg stanja, utvrđuje glavne strateške pravce i mjere za unapređenje upravljanja hemikalijama u Crnoj Gori, uzimajući u obzir realizaciju i učinak istoimene strategije za prethodni četvorogodišnji period i potrebu za nadogradnjom postojećeg sistema, kao i daljim usaglašavanjem sa pravnom tekovinom Evropske unije. Prateći akcioni plan sadrži ukupno 23 aktivnosti koje treba realizovati kako bi se unaprijedilo upravljanje hemikalijama u Crnoj Gori. Predviđeno je da se ovaj akcioni plan realizuje u dvogodišnjem periodu, a da se potom izvrši analiza ostvarenih rezultata i po potrebi izvrše prilagođavanja daljih aktivnosti radi postizanja što boljih efekata u pogledu ostvarivanja ciljeva utvrđenih strategijom. Realizacijom planiranih aktivnosti osiguraće se efikasnija primjena propisa i mjera za smanjenje rizika od opasnih hemikalija i proizvoda koji ih sadrže, te doprinijeti boljoj zaštiti zdravlja ljudi i životne sredine u skladu sa principima i standardima preuzetim iz EU, kao i povećanju konkurentnosti crnogorske privrede.

Usvojena je Strategija za razvoj 5G mobilnih komunikacionih mreža u Crnoj Gori 2023 – 2027. godina, sa akcionim planom 2023 – 2024. godinu. Vizija razvoja 5G mreža u Crnoj Gori podrazumijeva omogućavanje pristupa 5G brzinama (većim od 100 Mb/s) svim domaćinstvima, privrednim subjektima I javnim korisnicima na području Crne Gore. Ambicija je da se premosti digitalni jaz u dostupnosti pristupa
s brzinama većim od 100 Mb/s između urbanih i ruralnih područja, te razvijenih i manje razvijenih dijelova Crne Gore, što će povećati primjenu ICT-a u ekonomiji, te će omogućiti punu digitalizaciju sistema javne uprave. Zahvaljujući tome, Crna Gora će ostvarivati brži ekonomski rast i smanjiti zaostajanje u razvijenosti u odnosu na države EU. Akcionim planom, koji sadrži tri strateška cilja, će se uticati na formiranje kao i na poboljšanje postojeće percepcije koju inostrana javnost ima o Crnoj Gori u cilju diferenciranja države.

Vlada je usvojila Program za podsticanje inovacija u funkciji energetske efikasnosti u industriji. Programom je predviđeno uspostavljanje finansijskih mehanizama za uvođenje inovativnih rješenja i novih tehnologija koje će dovesti do poboljšanja energetske efikasnosti i povećanja upotrebe dostupnih obnovljivih izvora energije od strane preduzeća, a što će doprinijeti daljem razvoju zelene ekonomije. Jačanjem sinergije energetske efikasnosti, industrije i inovacija, kroz predmetni Program doprinosi se smanjenju potrošnje energije, smanjenju energetskog intenziteta, smanjenju emisija ugljen-dioksida, boljem korišćenju resursa, smanjenju troškova proizvodnje, razvoju proizvoda i usluga sa većom dodatom vrijednošću, povećanju inovacionih kapaciteta preduzeća i kvaliteta proizvoda. Ekonomski isplative aktivnosti na unapređenju energetske efikasnosti, zasnovane na postojećim tehnološkim rješenjima, imaju potencijal da postignu do 30 % smanjenja potrošnje energije u industrijskom sektoru na globalnom nivou, a ako u obzir uzmemo razvoj budućih tehnoloških inovacija, ovaj potencijal za uštedu energije se povećava na 60 %.

Usvojena je Informacija o Izmjenama Ugovora o finansiranju realizacije projekta „Program unapređenja crnogorskog obrazovanja”, zaključenog 5. novembra 2019. godine, između Crne Gore i Evropske investicione banke (EIB). Izmjena Ugovora o finansiranju, predviđa izmjenu projekta na način što je u isti uvrštena i izgradnja Osnovne škole Vladimir Nazor, koja će biti finansirana dijelom iz kreditnih sredstava, a dijelom iz granta obezbjeđenog od strane WBIF i bilateralnih donora. Takođe, usled promjene iznosa granta od ERI, sa 1,2 miliona na 2,8 miliona eura, mijenja se i ukupna vrijednosti ugovora i umjesto inicajlnih 40,54 miliona eura, ugovor iznosi 42,14 miliona. Kako je naglašeno u diskusiji, iznos kreditnih sredstava ostaje nepromjenjen, a struktura je sledeća: Kredit od Evropske investicione banke (EIB) 18.000.000, grant od ERI 2.800.000, a 21.340.000 eura iz sopstvenih sredstava, što je ukupno 42.140.000 eura. Imajući u vidu dosadašnju dinamiku realizacije aktivinosti, a da je Ugovorom o finansiranju rok za realizaciju projekta bio do 2023. godine, nacrtom izmjena o finansiranju predviđen je i novi rok završetka projekta do juna 2027. godine. Ostale stavke Ugovora ostale su nepromjenjene.

Provjerite slična mjesta

Drugi najveći turoperator u Evropi poručuje Njemcima: „Dođite u Crnu Goru, zato što je ovdje sve autentično“

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) je domaćin DRV fvw Destination Forum-a, u okviru …