Ministarstvo finansija ima prostor da naplati oko 130 miliona eura zbog čega najvjerovatnije ne bi bilo potrebe da se država više zadužuje u ovoj godini, međutim zbog (ne)rada nadležnih u državnom sistemu, ova naplata je otežana.
Riječ je o novcu u iznosu od 40 miliona eura koji preduzeća u većinskom vlasništvu države trebala već da uplate u državni budžet, kao i 90 miliona eura iz projekta ekonomskog državljanstva.
Istovremeno, usporeno je odlučivanja o zahtjevima za podnijete aplikacije u okviru projekta ekonomskog državljanstva što je u najvećem dijelu posao Agencije za investicije i Ministarstva unutrašnjih poslova, pri čemu su kod Agencije sve aplikacije riješene, a kod MUP-a nijesu.
Na ovaj problem je juče ukazao ministar finansija Aleksanar Damjanović na sjednici Vlade. Na predlog ovog resora Vlada je usvojila zaključak da se rok državnim firmama da do 25. avgusta da Skupštine akcionara ovih preduzeća donesu odluke o uplati dobiti o čemu će ministarstvo Vladu informisati do 1. septembra, a ako se ovo ne ispoštuje da se pokrene procedura smjene odbora direktora u ovim firmama shodno Zakonu o privrednim društvima (član 171).
Uz to, zaduženi su Agencija za investicije i MUP da prioritetno postupaju po zahtjevima u vezi sa odlukom kojom je definisano dobijanje crnogorskog pasoša za ulaganje u neki od razvojnih projekata, kao i da zajedno sa Ministarstvom ekonomskog razvoja jednom mjesečno izvještavaju Vladu o primjeni ove odluke.
“Po ova dva osnova imamo 130 miliona potencijalnog novca do kraja godine i Crna Gora apsolutno nema potrebe za centom zaduženja do kraja ove godine. Sa 100 miliona koje smo zadužili u ovoj godini i ovim potencijalnim novcem, veoma smo blizu održivosti bez dodatnog zaduženja”, istakao je Damjanović.
Dvije firme ispoštovale zaključak
Prema podacima Ministarstva finansija od 40 miliona eura na račun države je uplaćeno svega 3,9 miliona eura ili 10 odsto. Taj novac su uplatili Montenegro bonus (30,577 hiljada) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), s tim da je CGES uplatio zasada obavezu iz 2022. godine.
Firme, njih 12, koje su ukazale da ne mogu ispoštovati zaključak zbog akumuliranih gubitaka iz prethodnog perioda, a shodno zakonu o privrednim društvima, jesu Aerodromi Crne Gore, Barska plovidba, Bisnismontenegro, Crnogorska plovidba, HTP “Miločer”, Ulcinjska rivijera, Luka Bar, Montekargo, Željeznička infrastruktura, Željeznički prevoz, Zeta enerdži i Project-konsalting.
Na zakonska ograničenja koja proističu iz drugih posebnih zakona zbog kojih ne mogu ispoštovati zaključak ukazali su Naučno-tehnološki park, Tehnopolis i Centar za ekotoksikološka istraživanja.
“Preduzeća koja su bila obavezna da postupe po zaključcima Vlade i koja ne podliježu zakonskim ograničenjima su Crnogorski operator tržišta električne energije, Elektroprivreda (EPCG), Budvanska rivijera, Nacionalni parkovi, Morsko dobro, Marina Bar, Pošta Crne Gore, Radio-televizija Crne Gore, Regionalni ronilački centar, Regionalni vodovod, “Sveti Stefan” hoteli i Zaštita prostora Crne Gore”, naveo je Damjanović, koji je podsjetio da je Vlada u prethodnom periodu zbog krize oslobodila državne firme isplate dividendi što je bio veliki ustupak.
VIJESTI
