Kako će Ukrajinci uticati na demografiju Crne Gore

Mladi napuštaju Crnu Goru u potrazi za boljim životom, a drugi dolaze tražeći mir. Naravno, riječ je o Ukrajincima. Jedna od njih je i Anastasija koja u svoju zemlju, makar za sada, ne želi da se vrati.

“Ja sa porodicom hoću da ostanem ovdje dok tamo traje rat. Ovdje je rođen moj mali dječak. I zbog njega i starijeg sina, hoćemo da se adaptiramo na život u Crnoj Gori, jer najvažnije od svega je što je ovdje bezbjedno”, ističe Anastasija Kjumus.

I to je bio dovoljan motiv mnogima da apliciraju za privremenu zaštitu u Crnoj Gori, što je od početka krize učinila 8.861 osoba, dok je za 2.360 drugih državljana Ukrajine odobren privremeni, produženi privremeni ili stalni boravak.

Zbog svega, pitanje je da li i kako sve to može uticati na demografsku sliku naše zemlje.

“Njihov uticaj je s aspekta vremena dvojak trenutan, u momentu doseljavanja ta lica mijenjaju apsolutni broj stanovnika naše države i strutkuru ali i dugoročan, upravo kroz razlike u strukturama stanovništva, prije svega mislim na polnu i starosnu strutkuru u budućnosti će se to reflektovati i na natalitet i na mortalitet stanovništva”, navodi demografkinja Mileva Brajušković-Popović.

Međutim, kako kaže Brajuškovićeva, da bi se moglo precizno govoriti o uticaju na demografsku sliku, morali bi znati između ostalog i koliko državljana Ukrajine namjerava da se zadrži u našoj zemlji, a za sada je jedino poznato do kada im traje privremena zaštita u Crnoj Gori.

“Oni mogu da budu ovdje do 10. marta 2024. godine za sada to je produžen program podrške a za poslije ne znamo još”, ističe koordinatorka Ukrajinskog centra u Podgorici Oksana Kijaško.

Zato, možemo samo da pretpostavimo kakvi su izazovi pred onima koji rade, školuju se ili sve to planiraju u zemlji koju će možda napustiti već sljedeće godine. S druge strane, mnogo toga utiče i na naš sistem.

“Sve je veći broj djece u školama koji je to zapravo procenat djece koji je obuhvćen time da li mi imamo zapravo i kapaciteta za odvijanje te nastave i na kraju krajeva kako sve to utiče i na našu djecu zatim kako se to dalje reflektuje i na zdravstveni sistem na tržište rada i na formirnje cijena”, ističe Brajušković-Popović.

“Od jedne strane to je dobro što ovdje rođeno dosta sad djece, dosta došlo ljudi s obrazovanjem, dosta došlo ljudi koji donesu i neki novac u državu to je dobar način ali je dosta došlo ljudi sa nekim zdravstvenim problemima, penzioneri”, navodi Kijaško.

A neki će moći da kažu i da su rođeni u Crnoj Gori – baš kao Anastasijin sin. Iako bi, čini se, sve to bilo mnogo ljepše tamo gdje ih najbliži čekaju.

RTCG

Provjerite slična mjesta

Radojičić: Distrikt Srbija i Crna Gora potpisao sporazume sa Južnom Afrikom, Bocvanom, Mozambikom i Esvatini

Guverner Rotari Distrikta Srbija i Crna Gora Aleksandar Radojičić prisustvovao je sa svojim timom na …