Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Port of Adrija je u prošloj godini poslovala sa minusom od 766 hiljada eura i na kraju 2022. godine je imala 36,4 miliona eura gubitka. To preduzeće, čiji je većinski vlasnik turski Global Liman Isletmeleri, ima kontinuiranu finansijsku podršku od turske kompanije koja je neophodna za nastavak poslovanja kompanije sa sjedištem u Baru. To je ukazao nezavisni revizor prilikom provjere finansijskih iskaza društva za 2022. godinu.
Vlada Dritana Abazovića već nekoliko mjeseci pregovara o kupovini Port of Adrije, što je navedeno i u izvještaju revizora.
Do datuma izdavanja ovog izvještaja pregovarački proces nije okončan niti je ishod pregovora izvjestan – piše u izvještaju revizora.
Ranije se pominjala cifra od 10 miliona eura za otkup akcija od Turaka, ali poslednjih mjeseci ni u Vladi ne pominju kupovinu Port of Adrije kao što je to bio slučaj početkom godine. Krajem godine su za oko 20 odsto povećali udio u Luci Bar i plan je bio da to preduzeće spoje sa Port of Adrijom. Prije deset godina Vlada, koju je vodio DPS, prodala je nekadašnje Kontejnerske terminale za 8,1 milion eura. Za 10 miliona, Vlada bi preuzela Port of Adriju, ali i sve njihove gubitke. Preuzeli bi i kredit kod EBRD za koji je Port of Adriji garant upravo vlasnik iz Turske.
Čeka se odluka Vrhovnog suda o tužbama radnika
Menadžmentu Port of Adrije je revizor skrenuo pažnju na to što su zaposleni koji su potpisali sporazumni raskid radnog odnosa i napustili društvo nakon 30. septembra 2010. godine tužili društvo za neisplaćenu zaradu, topli obrok, zimnicu i regres koji nisu isplaćeni u periodu od 1. oktobra 2009. do 30. septembra 2010. godine. Tužbe se, kako su naveli, odnose na primjenu Kolektivnog ugovora Luke Bar koji je bio na snazi u periodu od 1. oktobra 2009. godine do 30. septembra 2010. godine.
– Viši sud u Podgorici je donio različite odluke po istom pitanju, u korist tužilaca i u korist društva. Zahtjev za reviziju odluka Višeg suda podnijet je Vrhovnom sudu i usvojen je od strane Vrhovnog suda. Društvo je dostavilo revizije Vrhovnom sudu. Odluka Vrhovnog suda je posljednja sudska instanca za rješavanje predmetne stvari i kao takva će odrediti ishod ovih i dodatnih sličnih predmeta. Mogući efekti na finansijske izvještaje ne mogu se sa sigurnošću predvidjeti na dan izdavanja ovog izvještaja. Naše mišljenje nije modifikovano po ovom pitanju – pojasnio je revizor.
Revizor je dao mišljenje sa rezervom zbog iskazanih nekretnina, postrojenja i opreme u iznosu od 57,1 milion eura.
– Tokom revizije ustanovili smo da je u prethodnim godinama, nakon promjene vlasničke strukture u društvu u novembru 2013. godine, društvo odredilo nadoknadivu vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme što je na taj dan ukazalo na obezvređenje nekretnina, postrojenja i opreme u iznosu od 27 miliona eura. Međutim, društvo nije iskazalo iznos obezvređenja u finansijskim iskazima u prethodnim godinama niti u narednim godinama. Finansijski rezultati društva ne ukazuju na značajne promjene u godinama koje slijede, tako da nema indikacija za dodatno obezvređenje nekretnina, postrojenja i opreme. Odredbe Zakona o računovodstvu u Crnoj Gori propisuju da je, u ovim okolnostima, društvo dužno da procijeni nadoknadivu vrijednost sredstava i iskaže obezvređenje sredstva gdje je to potrebno. Društvo nije izvršilo takvu procjenu niti je iskazalo obezvređenje po tom osnovu što predstavlja odstupanje od odredbi Zakona o računovodstvu koji se primjenjuje u Crnoj Gori. Nismo bili u mogućnosti da utvrdimo finansijske efekte ovog odstupanja na iznose prikazane u finansijskim iskazima uključujući potrebne korekcije iznosa za nekretnine, postrojenja i opremu, akumulirani gubitak, odloženi porez na dan 31. decembra 2022. i 31. decembra 2021. godine, obezvređenja, trošak amortizacije, porez na dobit kao i gubitak za godinu koja se završava na taj dan – pojasnio je revizor.
DAN
