Naša poljoprivreda ugrožena klimatskim promjenama, potrebne strategije

Naučno istraživanje prof. dr Gorana Škatarića i saradnika, publikovano u međunarodnom naučnom časopisu
Crna Gora je osjetljiva na uticaje klimatskih promjena. Njeni planinski predjeli podložni su poplavama, eroziji zemljišta vodom, klizištima, ali i sušama u ljetnjim periodima. Ekstremni vremenski događaji mogu imati značajan uticaj na egzistenciju ruralnih zajednica, koje često zavise od poljoprivrede, u pojedinim specifičnim slučajevima stočarstva i šumarstva – pokazuje istraživanje ,,Kompatibilnost strategija klimatske adaptacije sa obrascima uticaja na život ljudi iz ruralnih područja“, autora prof. dr Gorana Škatarića i saradnika.

Ekstremni vremenski uslovi
Kako je istakao Škatarić za Pobjedu prijetnje poljoprivredi su ozbiljne.

Nedostatak strukturalnih mehanizama, potrebe za novim znanjima i vještinama, nedostatak u ljudskim resursima su prepreke za razvoj ovog sektora. Zemlje Jugoistočne Evrope, uključujući tu i Crnu Goru, suočavaju se sa jedinstvenim izazovima kada su u pitanju klimatske promjene i prilagođavanje tim promjenama. One imaju veliki uticaj na poljoprivredu, postavljajući značajne izazove za sisteme proizvodnje hrane, ne samo kod nas, već i širom

svijeta – tvrdi Škatarić dodajući da ekstremni vremenski uslovi kao što su suše, poplave i oluje pomjeraju kalendar razvoja biljaka i utiču na prinose usjeva.

Promjene u obrascima temperature i padavina mogu dovesti do promjena u distribuciji bolesti i štetočina, utičući na zdravlje i produktivnost biljaka. Osim toga, klimatske promjene izazivaju nedostatak vode, dodatno opterećujući sisteme za navodnjavanje i smanjujući dostupnost vode za usjeve. Ovi kumulativni efekti klimatskih promjena ne samo da ugrožavaju globalnu sigurnost hrane, već i utiču na egzistenciju farmera, ruralnih zajednica i ukupnu održivost poljoprivrednih sistema – kaže Škatarić.

Po njegovim riječima rješavanje pitanja klimatskih promjena i implementacija strategija prilagođavanja ključni su za izgradnju otpornosti i osiguranje dugoročne održivosti poljoprivrede.

Da bi se odgovorilo ovim izazovima, Škatarić ističe da je potrebno strateško promišljanje u vezi sa klimatskim adaptacijama koje se uklapaju sa obrascima ranjivosti što se tiče obezbjeđivanja sredstava za život u ruralnim zajednicama.

Jedan od potencijalnih pravaca rješavanja ovog pitanja je gajenje usjeva otpornih na sušu, koji su bolje prilagođeni trenutnim klimatskim uticajima – promjenama. Ovo bi moglo pomoći da se osigura proizvodnja hrane i poboljša otpornost ruralnih zajednica na suše i druge ekstremne vremenske prilike – kaže Škatarić navodeći da su timovi sa kojima sarađuje, svaki od istraživača iz svog ugla, analizirali i uticaj klimatskih promjena na život stočara.

Osjetljivost pašnjaka

Stočari imaju visoku stopu ranjivosti što se tiče obezbjeđivanja sredstava za život u smislu izloženosti riziku. Obično je svega pet odsto domaćinstava u uzorku u starosnom rasponu od 15 do 30 godina. Prihod od stočarstva koji je u osnovi dobijen od tradicionalnog stočarstva je smanjen zbog klimatskih promjena i pašnjaka degradiranih ovim uticajima. Pored toga, ekološka osjetljivost pašnjaka na klimatske promjene je visoka u planinskim područjima. Štaviše, nizak kapacitet prilagođavanja u smislu finasijskih sredstava isticanja novih vještina potrebnih u borbi sa klimatskim promjenama povećao je ugroženost stočara za život – ističe profesor Škatarić.

On dodaje da je otkriveno 27 obrazaca ranjivosti ovih stočara vezano za obezbjeđivanje sredstava za život u odnosu na podkomponente izloženosti, osjetljivosti i adaptacije.

Rezultati trenutne studije mogu pomoći stočarima da usvoje odgovarajući skup strategija prilagođavanja. Stoga se stočarima koji su bili izloženi klimatskim promjenama i degradiranim pašnjacima preporučuje usvajanje strategije diverzifikacije u vidu raščlanjivanja djelatnosti sticanja prihoda. Takođe se predlaže poboljšanje kvaliteta pašnjaka. Jedan od načina je melioracija zemljišta pod pašnjacima, drugi je definisanje strategija kojima se određuje veličina stada na određenom prostoru, dalje podrške ishrane stada dodatno kupljenom stočnom hranom i strategije migracije na prirodnim pašnjacima. Povećanje adaptivnog kapaciteta preporučuje se ranjivim stočarima: prvo, odobravanjem proizvodnih kredita za početak komplementarnih aktivnosti, a drugo, organizovanjem radionica za sticanja novih znanja za te stočare – poručuje Škatarić.

Buduće studije, kako ističe, mogu ispitati zašto stočari oklijevaju da usvoje strategije prilagođavanja, ili kako kreatori politika mogu ohrabriti stočare da promijene sastav svog stada i migriraju na površine koje su povoljnije ili sigurnije za ispašu.

Nestašica vode glavni problem
Prof. dr Škatarić navodi da je glavni problem, vezan za pitanje klimatskih promjena, nestašica vode, za koju se očekuje da će se pogoršati zbog promjene obrasca padavina i porasta temperatura.

Ovo će imati značajan uticaj na poljoprivredu, kao i na pristup vodi za piće i drugim bitnim resursima. Pored toga, ekstremni vremenski događaji kao što su poplave i suše će vjerovatno postati češći i ozbiljniji. Da bi se odgovorilo na ove izazove, u timu WASWAC, Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda, a gdje sam u posljednjih nekoliko godina angažovan kao član, radi se na razradi različitih strategija prilagođavanja klimi, kao što su poboljšano upravljanje vodama, uzgoj usjeva otpornih na sušu, ali i sa ekonomske strane – diversifikacija aktivnosti potrebnih za obezbjeđivanje sredstava za život. Međutim, efikasnost ovih strategija može zavisiti od specifičnih ranjivosti i potreba različitih ruralnih zajednica – istakao je Škatarić.

Da bi se ublažili ovi problemi, po njegovim riječima, važno je pažljivo pratiti uticaje klimatskih promjena na vodne resurse i implementirati održive prakse upravljanja vodama.

Potrebno je pristupiti implementaciji mjera za očuvanje vode kao resursa i istraživanje alternativnih izvora voda ili rješenja za skladištenje kako bi se osiguralo stabilno vodosnabdijevanje turističkih područja čak i u slučaju promjenjivih klimatskih uslova. Problemi se ne rješavaju na izvorištima, već na području čitavog vodnog područja sliva, a poseban osvrt treba da bude na planinska područja, na koja trenutno društvo ne obraća pažnju – poručuje Škatarić.

I vinova loza u riziku
Škatarić apeluje i na uticaj klimatskih promjena na biljnu proizvodnju kod nas. Aktuelna je implementacija projekta Montevitis: ,,Integracija sveobuhvatnog evropskog pristupa za ublažavanje i prilagođavanje klimatskih promjena u crnogorskom vinogradarstvu“. Ovih dana kod nas boravi međunarodni tim kojim koordinira Univerzitet Donja Gorica – Podgorica, u saradnji sa konzorcijumom koji čine partneri iz Luksemburga, Njemačke, Portugala, Italije.

U komunikaciji sa timom, od Daniela Molitora, smo saznali da na fenološki razvoj vinove loze prvenstveno utiče temperatura. Razumijevanje fenološke klasifikacije sorte grožđa ima poseban značaj iz različitih razloga. Prvo, pruža ključne informacije kod donošenja odluka u vezi sa upravljanjem bolestima i štetočinama. Pomaže u određivanju odgovarajućeg vremena za mjere zaštite bilja i prakse formiranja stabla. Osim toga, poznavanje fenološke klasifikacije pomaže u odabiru najpogodnije sorte za određenu lokaciju – kaže prof. Molitor. Lokacije sklone riziku od oštećenja od kasnog mraza trebaju izbjegavati sorte koje rano kreću pupoljcima. Ove informacije su vrijedne za sprovođenje studija uticaja klimatskih promjena – poručuje Daniel Molitor.

S ovim nalazima su saglasni i naši istraživači, a profesor Škatarić podržava stav da su finansije, tehnologija i međunarodna saradnja ključni pokretači za ubrzanu klimatsku akciju. Poboljšanje sistema tehnoloških inovacija ključno je za ubrzanje širokog usvajanja tehnologija i praksi, napominjući da je unapređenje međunarodne saradnje moguće kroz više kanala.

Veliki gubici zbog suša
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), gubici u poljoprivredi zbog ekstremnih klimatskih događaja između 2008. i 2018. bili su značajni. Suše su imale najveći udio u štetama, uzrokujući procijenjene gubitke od 37.000 miliona dolara. Poplave su slijedile sa gubicima koji su rezultirali sa oko 21.000 miliona dolara. Oluje su uzrokovale gubitke od 19.000 miliona američkih dolara. Poređenja radi, šumski požari su doveli do gubitaka od 1.000 miliona dolara. Ove brojke naglašavaju značajan ekonomski uticaj ekstremnih događaja na poljoprivredni sektor – izjavio je za Pobjedu profesor Santos.

Pobjeda

Provjerite slična mjesta

Putin Zapadu: “Imajte na umu, države su vam male i gusto naseljene”

Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je da bi evropske zemlje trebale preispitati svoje pozive da …