Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Zvanični razgovori Pokreta Evropa sad (PES) i ostalih političkih aktera o formiranju vlade trebalo bi da počnu nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora. Međutim, neformalni pregovori uveliko su u toku, a iz tog pokreta, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, računaju da su već obezbijedili 43 glasa podrške novoj vlasti.
Prema saznanjima “Vijesti”, PES, koji će imati 24 poslanika u novom skupštinskom sazivu, kao buduće partnere vidi deset poslanika svih stranaka manjinskih naroda, sedam Demokrata i dva Socijalističke narodne partije (SNP). To nije ukupna brojka na koju računaju u PES-u, s obzirom na to da ciljaju veću podršku i da su najavili da su otvoreni za razgovore s koalicijom “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG), koja će imati 13 poslanika.
Za izbor vlade potreban je 41 glas, od ukupno 81 u parlamentu.
Prema istim informacijama, ako do navedenog dogovora dođe, Demokratama bi mogla da pripadne pozicija šefa Skupštine, koju je njihov lidera Aleksa Bečić pokrivao od jeseni 2020. do februara prošle godine.
Međutim, “Vijestima” juče ova saznanja nisu zvanično potvrđena ni iz PES-a, ni iz ostalih stranaka.
Čelnik PES-a Milojko Spajić, koji je najozbiljniji kandidat za premijera, saopštio je prošle sedmice da su neformalni razgovori o vlasti pokrenuti i da će biti konstituisana vlada “sa stabilnom političkom većinom”. Naveo je da su im Demokrate i partije manje brojnih naroda “prioritetni partneri”, da su otvoreni za razgovor sa ZBCG (Nova i DNP), a da neće pregovarati s Demokratskom partijom socijalista (DPS) i Građanskim pokretom (GP) URA.
PES optužuje lidera GP URA i aktuelnog premijera Dritana Abazovića, čija je stranka na izborima nastupila sa Demokratama da je kreirao predizbornu aferu o navodnim poslovnim vezama Spajića i “kralja kriptovaluta” Do Kvona.
Iz PES-a su “Vijestima” juče saopštili da će zvanično otpočeti pregovore nakon proglašenja konačnih rezultata nedavnih parlamentarnih izbora. Državna izborna komisija (DIK) to bi, prema svom kalendaru, trebalo da učini do 26. juna, do ponoći.
Međutim, gotovo je izvjesno da se to do tada neće desiti. Jedan od razloga je to što se očekuje da pred Ustavnim sudom bude više žalbi na rješenja DIK-a, o kojima sud ne može ekspresno odlučiti. Razlog je i to što su nosioci nekih lista tražili da im se rješenja DIK-a i lokalnih komisija o njihovim prigovorima dostave isključivo poštom, što iziskuje vrijeme, i što čekaju posljednje rokove za pisanje žalbi. Povod može i biti pristizanje prigovora nakon sjutrašnjeg ponavljanja izbora na jednom biralištu u Tuzima.
VIJESTI
