Rasuto preko 29.000 glasova, van parlamenta ostalo šest lista

Osim po nikad manjoj izlaznosti, minuli parlamentarni izbori ostaće upamćeni i po velikom broju takozvanih rasutih glasova kojih je bilo više od 29 hiljada. To je, kažu analitičari, bilo očekivano s obzirom na veliki broj manjih i javnosti slabije poznatih učesnika u nedjeljnoj izbornoj utakmici. Glasovi su se po automatizmu prelili najbolje plasiranim koalicijama, predvođenim Pokretom Evropa sad i DPS-om.

Ulaznicu za novi saziv parlamenta na nedjeljnim izborima nije uspjelo da obezbijedi šest izbornih lista ali zato jesu dobili podršku ukupno 29 i po hiljada građana. To znači da su glasovi gotovo deset odsto birača rasuti.

Iako je riječ o prilično visokoj cifri s obzirom na nisku izlaznost, za analitičare to nije iznenađenje.

“Mislim da to nije bilo neočekivano imajući pojavu novih aktera. Ipak su oni imali kratku kampanju i jako kratak period da se predstave građanima i vrlo ograničene resurse, da ne govorimo da su njihovi protivnici bili velike partije sa velikom infrastrukturom ili one partije koje su koristile različite države resurse. Zbog manje izlaznosti mandat podrazumijeva manji broj glasova ali zbog manjeg broja ljudi koji su izašli na izborima teže je doći do tih glasova koji su neophodi. Upravo, glasovi svih onih koji su u nedjelju podršku dali nekoj od izbornih lista koja nije prešla cenzus pripali su onima koji su osvojili najveći broj glasova”, istakla je analitičarka Nikoleta Đukanović.

“U ovom slučaju, to je Evropa sad, u određenom dijelu DPS-a. A da li je to pravedno ili ne – to je zakonitost D”ontovog modela raspodjele mandata koji se koristi u našem izbornom sistemu”, kazala je Đukanović.

I to je, vjeruje naša sagovornica, dijelom doprinijelo nikad nižoj izlaznosti na ovim izborima.

“Mislim da je to jedan od razloga zašto je dio stanovništva ostao kući. Upravo zbog toga što su možda htjeli dati glas tim novim građanskim listama ali su prošli od pretpostavke da će njihov glas biti izgubljen odnosno neiskorišćen, rasut”, kazala je Đukanović.

Da to ipak nije bilo uvijek tako potvrđeno je na izborima prije tri godine ali i 2016. godine.

Tada je izlaznost bila preko 70 odsto, ali je broj rasutih glasova 2016. godine bio duplo manji nego na ovim izborima, dok je prije tri godine svega 0,3 odsto birača podržalo stranke koje su ostale ispod cenzusa.

Najdrastičniji primjer dogodio se ipak 2009. godine kada je liste ispod cenzusa podržalo čak gotovo 12 odsto onih koji su izašli na birališta.

rtcg

Provjerite slična mjesta

Radojičić: Distrikt Srbija i Crna Gora potpisao sporazume sa Južnom Afrikom, Bocvanom, Mozambikom i Esvatini

Guverner Rotari Distrikta Srbija i Crna Gora Aleksandar Radojičić prisustvovao je sa svojim timom na …