Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Danas, 28. maja obilježava se po dvanaesti put Svjetski dan borbe protiv gladi. Cilj je da se skrene pažnja na činjenicu da uprkos globalnom napretku, svake godine oko 9 miliona ljudi umre od posledica gladi, saopštila je Marina Medojević iz Banke hrane.
Ujedinjene nacije definišu glad kao periode kada populacije prolaze kroz teške nestašice hrane i ljudi danima ne jedu ništa.
Skoro trećina stanovništva na planeti nema sigurno zagarantovan obrok, a 828 miliona ljudi odlaze gladni svako veče u krevet, pokazuju podaci Svjetskog programa za hranu (WFP) pri Ujedinjenim nacijama.
Pandemija Covid 19, rat u Ukrajini, ekstremn klimatski uslovi, samo su neki od razloga zašto ponovo raste broj gladnih u svijetu.
U zemljama Europske unije 95 milijuna i 400 hiljada ljudi, dakle gotovo 22% stanovništva, prošle godine je bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Crna Gora se takođe suočava sa trendom rasta broje gladnih a posebno djece.
Država mora raditi na strateškom razvoju kojim će se napravila održive sisteme za prehranu ljudi. Zbog neadekvatne ishrane u dječijem periodu, pothranjenosti, skrivena glad i pretjerana težina prijeti opstanku, rastu i razvoju miliona djece u svijetu.
Mi u Crnoj Gori još uvijek nemamo za socijalno ugroženu djecu, besplatan obrok u školi.
Materijalna davanja stižu do ograničenog broja najugroženijih, što dovodi do toga da su neki od najugroženijih članova društva, isključeni iz socijalne zaštite.
Djeca koja žive u nemaštini, nemaju dječiji dodatak koji prati njihove razvojne potrebe. Nedostaju nam i servisi podrške kako bi ova djeca imala šanse za normalan rast, razvoj i ostvarenje svojih potencijala.
Socijalne stanovi i socijalne penzije Banka hrane pominje kao veoma važan segment socijalne politike više od deceniju.
Borba protiv siromaštva počinje ulaganjem u djecu a kako kod nas, svako treće dijete siromašno za očekivati je da imamo adekvatan sistemski odgovor.
Ključno je zapošljavanje roditelja i zaštita porodice.Negativan prirodni priraštaj, napuštanje većinski mladih iz Crne Gore, nije donio sistemski odgovor države .
Ne smijemo zaboraviti bolesne i stare jer među njima ima mnogo gladnih i siromašnih.
Proširenje pozitivne liste lijekova za socijalno ugrožene i osnivanje fonda za liječenje, ne smije ostati samo marketing pred izbore.
Iako se broj gladnih u svijetu povećava, trećina hrane proizvedene na svijetu se izgubi ili baci. U Evropskoj uniji svake godine izgubi se li baci oko 87,8 miliona tona hrane.
Crna Gora nema zakonom definisane mjere protiv bacanja hrane. Samo za ono što bacimo u vidu hljeba i peciva, potrebno je oko sto šlepera brašna.
Sve države EU su se obavezale da će prepoloviti količinu bačene hrane.Rasipanje hrane nije samo etičko pitanje i ekonomsko pitanje, jer je to ujedno i bačen novac, već je i pitanje životne sredine. Otpad od hrane proizvodi oko sedam odsto ukupnih emisija gasova staklene bašte, a proizvodnja hrane ujedno crpi sve prirodne resurse.
Doniranje hrane je jedan od načina koji će umanjiti broj gladnih , količinu bačene hrane, ali je i svaki spašeni obrok manje otpada koji šteti jedinoj planeti koju imamo.
Vrijeme je za podsticanje poljoprivredne proizvodnje kako bismo osigurali prehrambeni suverenitet u našoj državi i bili manje zavisno tržište.
Problem siromaštva je višedimenzionalam i mora se sistemski rješavati kroz međusektorsku saradnju svih aktera.
