Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Električna energija je specifična roba, koja se prvo povinuje fizičkim, pa tek onda zakonima tržišta. U situaciji kada su sistemi za skladištenje električne energije skupi, primorani smo da proizvodimo onoliko energije koliko možemo potrošiti, jer svaki disbalans dovodi do problema sa učestanošću elektroenergetskog sistema i njegovog potencijalnog raspada, upozorava dekan ETF-a prof. dr Saša Mujović
Suplementi
Vjetro i solarne elektrane su potreba, bolje reći suplement (dopuna), ali nikako osnova za stabilan rad elektroenergetskog sistema. Šta raditi u nedostatku sunčeve i energije vjetra i kako tada obezbijediti potrebnu struju? Jedino postojanjem stabilnog energetskog izvora, kao što su hidro ili termoelektrane adekvatnog kapaciteta – kazao je Mujović.
Naglasio je da su vjetro i solarna energija razvojna šansa Crne Gore i naveo da treba odbaciti svaku sumnju o svrsishodnosti njihovog korišćenja, ali pored očiglednih benefita, njihov najveći nedostatak je nestalnost i limitiranost upotrebe. – Snaga solarne elektrane striktno zavisi od intenziteta sunčevog zračenja, što znači da je zimi znatno manje efektivna nego ljeti. Čak i mala oblačnost negativno utiče na generisanu energiju – naveo je Mujović i upozorio da je rok trajanja solarnih panela 20 godina, pri čemu im već nakon desete godine opada proizvodna moć.
Generalno, na godišnjem nivou od ukupne instalisane snage solarne elektrane u električnu energiju se može transferisati 20 odsto – precizirao je Mujović i dodao da je slično sa vjetroelektranama.
Nepoželjni su i jak i slab vjetar, što utiče na smanjenje mogućnosti korišćenja ovih izvora. Dodatno, izraženi je problem sa atmosferskim pražnjenjima koja često uzrokuju uništenje skupih vjetropostrojenja – istakao je Mujović.
Mjera
Ističe da je električna energija specifična ,,roba“, koja se prvo povinuje fizičkim, pa tek onda zakonima tržišta.
U situaciji kada su sistemi za skladištenje električne energije skupi, primorani smo da proizvodimo onoliko energije koliko nam je potrebno. Svaki disbalans dovodi do problema sa učestalošću elektroenergetskog sistema i njegovog potencijalnog raspada – upozorio je Mujović.
Podsjetio je da nije uvijek moguće izvesti viškove.
Svaka zemlja planira svoje potreba za električnom energijom i ako, hipotetički, u datom momentu ne postoji potražnja, dolazimo u situaciju da nam višak energije predstavlja balast i da moramo početi borbu da ga se oslobodimo. Sprovode se brojne korektivne akcije sa ciljem očuvanja stabilnosti ugroženog elektroenergetskog sistema. Zaključak je da trebamo koristiti solarne potencijale, ali da moramo imati mjeru – kazao je Mujović i naglasio da nekontrolisana izgradnja solarnih i vjetroelektrana može dovesti do zagušenja postojeće prenosne i distributivne mreže.
Ne smijemo dozvoliti izgradnju kapaciteta koje naš sistem ne može prihvatiti. Zato su neophodne analize operatora prenosnog i distributivnog sistema (CGES i CEDIS) koji moraju definisati granicu prihvatljivih kapaciteta. Sve što bi se priključilo van definisanih granica imalo bi negativne konsekvence po naš elektroenergetski sistem – poručio je Mujović.
Pobjeda
