Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Neophodno je sačuvati Institut „Dr Simo Milošević”, te pronaći najodrživiji i najprofitabilniji model njegovog poslovanja.
Iskustvo i povjerenje koje Institut „Dr Simo Milošević” u Igalu ima ne samo na domaćem tržištu, nego i na visoko razvijenom evropskom tržištu (Norveška, Holandija, Švedska, Danska…), uz stručni kadar, predstavlja njegovu najveću vrijednost na kojoj treba temeljiti razvoj i budućnost zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
Ovo je poručeno sa sjednice Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore, tokom koje je razmotren i Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Sjednicu je vodila predsjednica Koordinacionog odbora dr Marina Delić, uz podršku sekretarke Sanje Marković.
– Institut Igalo se nalazi u izuzetno teškoj situaciji. Riječ je o ustanovi sa 73 godine zavidne tradicije, koja je nosilac programa razvoja zdravstvenog turizma i kao takva je navedena i u Strategiji pametne specijalizacije. Mislim da treba da pošaljemo jasnu poruku da ta ustanova treba da opstane u pravom smislu i obliku – kazala je predsjednica Delić.
Generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja mr Luka Đukanović, rekao je da je problem Instituta u Igalu veoma kompleksna tema s obzirom na veličinu duga i zapuštenost objekta.
– Riječ je o vrlo važnoj instituciji i moramo sve uraditi što je u našoj moći da je vratimo na pravi put. Institut je opterećen velikim dugom između 20 i 40 miliona eura, viškom zaposlenih, a potrebna su i značajna ulaganja u infrastrukturu. Vlasnička struktura (u kojoj je i privatni vlasnik) ograničava djelovanje države u smislu zaštite konkurentnosti. Potrebna je reorganizacija i restrukturiranje društva, te promjena vlasničke strukture kako bi se Institut doveo u održivo poslovanje – rekao je Đukanović.
Zakon
Tekst Predloga zakona o zdravstvenoj zaštiti pretpostavka je stvaranja dobrog poslovnog ambijenta koji će omogućiti nesmetani razvoj zdravstvenog turizma. Oblast zdravstvenog turizma, ovim predlogom zakona je dobila normativno uređenje, a planiranim donošenjem podzakonskog akta propisaće se podjela u djelatnosti zdravstvenog turizma, odnosno, preciziraće se oblici usluga zdravstvenog turizma.
Kako se zdravstveni turizam po prvi put definiše u zakonu, Koordinacioni odbor je stava da je potrebno imati u vidu da on obuhvata kako medicinski, tako i nemedicinski turizam (tj. spa i wellness), sa čim se saglasio i zakonopisac, uz konstataciju da su ove kategorije već unijete u inovirani tekst ovog akta. Takođe, predstavnici Ministarstva zdravlja su informisali Koordinacioni odbor da je iz teksta uklonjen stav o zabrani reklamiranja usluga zdravstvenog turizma, istakavši saglasnost da bi onemogućavanje promocije u ovom segmentu predstavljalo svojevrsnu biznis barijeru.
Neophodno je kreirati normativni ambijent na način na koji su to uradile razvijene zemlje – istakao je on, dodajući da su kao ministarstvo spremni na međuresornu i saradnju s privredom po tom pitanju.
Mladen Filipović iz Poliklinike „Filipović” istakao je potencijale Crne Gore za razvoj zdravstvenog turizma, posebno apostrofirajući prednosti Ulcinja, Igala, Skadarskog jezera, ali je govorio i o izazovima sa kojima se u razvoju treba izboriti, među kojima je posebno naglasio nedostatak kadra i nemogućnost njegovog angažovanja iz inostranstva u skladu sa preferencijama gostiju-pacijenata.
Jelena Nikčević, Zdravstveno sanitarna inspekcija, istakla je da u Zakonu moraju postojati precizno definisane odredbe kako bi inspekori mogli da postupaju na adekvatan način.
– Postoje brojne ustanove koje se bave anti age nehirurškim metodama medicine glave i vrata, a još uvijek ne postoje pravilnici u toj oblasti – kazala je Nikčević, dodajući da su informisani da će oni uskoro biti donijeti kako bi doprinijeli kvalitenijem vršenju kontrola.
Jelena Bulajić, Stomatološka komora, smatra da Zakonom ne treba ograničavati ovu oblast u smislu zdravstvenog turizma na protetske i ortodontske usluge.
Tokom sjednice, između ostalog, konstatovano je da, budući na to da i domaće stanovništvo koristi usluge u zdravstvenom turizmu, potrebno razmotriti brisanje ili modifikaciju stava „Usluge zdravstvenog turizma ne padaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja”.
Da li na ovaj način onemogućavamo da FZZO plaća usluge rehabilitacije građanima Crne Gore u Institutu Igalo? Smatramo da nije neophodno da se u zakonu precizira način plaćanja jer se sve definiše posebnim aktima FZZO – zaključuje Koordinacioni odbor.
Koordinacioni odbor skreće pažnju da je ministarstvo nadležno za poslove turizma odgovorno za kontrolu ispunjenosti standarda u pogledu prostora, opreme, kadra i usluga za spa & wellness centre. Ukoliko objekat ispunjava tražene standarde u tom slučaju može dobiti specijalizaciju Spa&Wellness.
Usluge koje se pružaju a predstavljaju zdravstvene usluge treba da budu u nadležnosti Ministarstva zdravlja jedan je od zaključaka KO za zdravstveni turizam.
