Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Nesumnjivo je da je trgovačka marža u određenim slučajevima sigurno i glavni faktor zbog ovolikog rasta cijena, ali je dodatno opterećenje što Crna Gora uglavnom sve ove proizvode uvozi. Osim samog troška nabavke robe na međunarodnom tržištu, poskupili su i ostali zavisni troškovi uvoza, što je dodatno povećalo cijene – kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković komentarišući podatke o crnogorskim i globalnim cijenama osnovnih životnih namirnica koje je analizirao Fideliti konsalting.
U podacima koje je prezentovao Fideliti konstalting se navodi da je u Crnoj Gori vjerovatno postignut svjetski rekord u ,,dostignutom troskoku cijena u odnosu na životni standard“.
– U Crnoj Gori se kontinuirano događa troskok cijena; prvo su se dobro zalećele, pa su baš masu odskočile, potom sasvim solidno zakoračile u džepove potrošača i na kraju beskrupulozno skočile u nebesa. U poređenju cijena iz decembra 2022. i decembra 2021. godine sa cijenama na globalnom nivou prema indeksu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO), cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, na globalnom nivou je to svega jedan odsto, cijena hljeba i žitarica porasle su za 31 odsto, na globalnom nivou svega pet odsto, cijene ulja i masti porasle su za 21 odsto, dok su na globalnom nivou pale za 23 odsto, mlijeko, sir i jaja poskupila su za 48 odsto, dok je na globalnom nivou taj porast svega tri odsto – navode u analizi.
Za to, kako navode, optužuju trgovce koji su ,,omastili marže i troskokom cijena nemilosrdno doskočili životnom standardu građana“.
– Samo se nadamo da nijesu prestupili prilikom zaleta, jer bi mogli da budu diskvalifikovani to jest – bojkotovani – komentarišu iz Fidelitija.
O porastu cijena u Crnoj Gori govorimo već mjesecima, ali građani i dalje nemaju izbor osim da kupuju sve ove namirnice jer, prosto i jednostavno, moraju da se prehrane. Ipak, dovoljno je obići nekoliko velikih lanaca i uvidjeti razliku između pojedinih identičnih proizvoda, dakle koje nabavljaju od istog dobavljača, pa se zapitati koliko pojedini na tim artiklima zarađuju, pod pretpostavkom da ni najniža od tih cijeni nije niža od nabavne, što bi bilo van svake ekonomske logike.
Mulešković podsjeća da je zbog povećanja minimalne zarade u Crnoj Gori već u martu prošle godine stopa inflacije bila 9,7 odsto, što je bilo značajno više u odnosu na druge zemlje. Smatra da su tome doprinijele i zakašnjele odluke, jer u tom momentu praktično nijesmo imali vladu. Gorivo je ponovo među najskupljim u regionu, iako su prije mjesec cijene bile najniže, dok država nije ukinula odluku o smanjivanju akciza. Podsjeća i da je nedavno dodatno uvećanje akciza takođe imalo uticaja na poskupljenja.
– Svjedoci smo i poskupljenja koja su najavili proizvođači mlijeka, zbog rasta cijene troškova proizvodnje, a nedovoljne subvencije od strane drżave. Tako da možemo za svaki pojedinačni proizvod pronaći još neki razlog koji je doveo do poskupljenja. Slično je bilo i sa proizvođačima jaja. Ono što država može da uradi jesu stimulativne mjere za privrednike, kako bi na taj način negdje subvencionisala privredu da ne podiže cijene, za to je odličan primjer Hrvatska – kaže Mulešković.
Pobjeda
