Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Đukanović je percipiran kao najveći neprijatelj Beograda. Smatra se da bi njegovim odlaskom Crna Gora bila lak plijen – kaže Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u razgovoru za Pobjedu i ističe da je SPC najdublje vezana za ruski uticaj preko Ruske pravoslavne crkve.
Biserko ističe da Beograd i Moskva imaju veliki interes da Đukanović izgubi.
POBJEDA: Imaju li Vučić i SPC rezervnog igrača u Crnoj Gori i na što je sve vlast u Srbiji spremna kako bi i dalje kontrolisala srpske partije, a preko njih i birače, u Crnoj Gori?
BISERKO: Kao i uvijek beogradska čaršija špekuliše o navodnom dogovoru Đukanović-Vučić povodom ovih izbora, što nema nikakvog osnova. Beograd računa da Đukanović neće dobiti izbore s obzirom na dugo trajanje njegove vlasti i, naravno, oslanja se na sve moguće poluge preko kojih može da utiče na ishod izbora. Ipak treba imati u vidu da je i Beograd pod velikim pritiskom da odluči kojoj strani pripada. Rekla bih da je to istorijski važna odluka za cio region. Ne bi trebalo propustiti ovu priliku jer se neće skoro ponoviti.
POBJEDA: SPC u Crnoj Gori i dalje ima političke apetite, episkop Joanikije je javno poručio, u januaru, da bi Milo Đukanović trebalo da ode. O ostalim predsjedničkim kandidatima se nije izjašnjavao. Koja vlast ima veći uticaj na SPC – ona u Moskvi ili Beogradu?
BISERKO: Nije slučajno da se episkop Joanikije izjasnio samo oko Đukanovićeve kandidature. Jer, od kada se opredijelio za nezavisnost Crne Gore, Đukanović je percipiran kao najveći neprijatelj Beograda. Smatra se da bi njegovim odlaskom Crna Gora bila lak plijen. Zato je njegova demonizacija konstanta. Čini se da im ne bi toliko smetao što je toliko dugo na vlasti, samo da je na strani Beograda. Upravo je SPC najdublje vezana za ruski uticaj preko
Ruske pravoslavne crkve. I Beograd i Moskva imaju veliki interes da Đukanović izgubi. Interes Moskve je da prodre do Jadrana a još više u jednu članicu NATO. To bi bio veliki izazov za NATO.
POBJEDA: Da li anticrnogorske ideje, koje se mogu čuti od pojedinih predsjedničkih kandidata, mogu dobiti istu podršku koju su dobile 2020. godine na parlamentarnim izborima?
BISERKO: Crna Gora prolazi kroz veoma turbulentan period. Izbori održani 2020. nijesu doveli do željenih promjena, već su nove vlasti udaljile Crnu Goru od članstva u EU. Taj trend je posljedica, kako unutrašnje dinamike tako, još više, spoljašnjih uticaja Rusije i Srbije. Nova vlast ne samo da nije postigla obećavane rezultate već je krenula pogrešnim putem. Crna Gora je u međuvremenu ponovo postala neuralgična tačka na Balkanu što može dovesti do tektonskih poremećaja čitavog regiona. Ti izbori su svakako ponovo podstakli i očekivanja Beograda da je ujedinjenje srpskih teritorija ipak moguće. Međutim, politička volja je kod građana Cne Gore i od njih najviše zavisi ko će biti pobjednik. Da li je tri godine dovoljno za sazrijevanje i promjenu javnog mnjenja je pitanje na koje namam odgovor. Na to su svakako uticali mnogi faktori, ali je za očekivati da će građani dobro razmisliti ko od kandidata suštinski zagovara suverenu Crnu Goru i njenu evropsku budućnost.
