Ograničiti na duži rok izvoz drvnih asortimenata

U petak, 24. februara 2023. godine, u Privrednoj komori održana je sjednica Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti koju je vodio sekretar Odbora, gospodin Goran Popović, a pored članova, sjednici su prisustvovali i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, gospodin Vladimir Joković, potpredsjednik Privredne komore, gospodin Dragan Kujović, VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, gospodin Armin Mujević, Generalni direktor Direktorata za šumarstvo, gospodin Dragan Otašević i načelnik Direkcije za drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, gospodin Goran Đalović.

Na sjednici su razmatrani Program gazdovanja šumama, kao i Odluka o njihovom davanju na korišćenje za 2023. godinu, te Informacija o tekućim privrednim kretanjima u 2022. godini, kao i predlog platforme Saveza drvoprerađivača i 13 opština u kojima se prodaje državna šuma. Na samom početku sjednice sekretar Odbora, gospodin Goran Popović, prezentovao je Informaciju o privrednim kretanjima u šumarstvu i drvnoj industriju u 2022. godini, istakavši da je ukupna ostvarena proizvodnja bruto drvne mase za prethodnu godinu iznosila 219.632m³ i veća je za 64,60% u odnosu na 2021. godnu, u kojoj je ostvarena proizvodnja od 141.886 m³ neto drvne mase. Ukupno ostvareni prihod po svim vidovima korišćenja šuma za 2022. godinu iznosio je 9.704.61897 eura i veći je za 63,17% u odnosu na 2021. godinu, u kojoj je ostvareni prihod iznosio 6.130.633,06 eura. Popović je naveo da je izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosio 56,17 miliona eura, dok je ukupno izvezeno drveta u vrijednosti od 48,13 miliona eura, a uvezeno 41,76 miliona eura. U strukturi izvoza najveći dio odnosi se na izvoz rezane građe u vrijednosti od 27,70 miliona eura i peleta u vrijednosti od 15,60 miliona eura.

Nakon njegovog izlaganja, privrednici su se usaglasili da je neophodno produžiti aktuelnu Odluku o privremenom ograničenju izvoza šumskih drvnih sortimenata, koja ističe u maju 2023. godine, na što duži rok, jer je zahvaljujući njoj, u poslednjih nekoliko godina značajno stabilizovano tržište u ovoj oblasti. Privrednici su istakli da je neophodno predložiti uslove i kriterijume za vrednovanje ponuda za učešće na Javnom pozivu za davanje državnih šuma na korišćenje za 2023. godinu, koji će uskoro biti raspisan, a na osnovu iskustva iz prethodnih godina smatraju da je neophodno i uraditi novi Pravilnik sa uslovima i kriterijumima, kojim bi sva privredna društva koja uredno izmiruju poreze i doprinose, imala ravnopravne uslove na javnom pozivu i dobila količinu sirovine u odnosu na proizvodne kapacitete i broj zaposlenih radnika. Takođe, smatraju da je neophodno da nadležne institucije vrše bolju kontrolu kod prijava na tendere za davanje šuma na korišćenje, smatrajući da u određenim kompanijma koje učestvuju u njima, postoji veliki broj fiktivnih radnika, što doprinosi nelegalnoj konkurenciji. Ukazali su i na zloupotrebu prava kreatora konkursa koji je kao eliminatorni dio poziva odredio broj radnika iz prošle godine. Na ovaj način niko od novih investitora ne može da dobije šumu kao ni preduzeća koja prošle godine nisu dobila koncesije. Stoga, smatraju, da osnovni uslov mora biti ponuđena cijena, te da je to jedini zakonski i tržišni parametar.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, gospodin Vladimir Joković je pozvao privrednike da prijave sve nelegalne radnje, jer niko u postupku Javnog poziva ne smije biti privilegovan. On je kazao da nikako ne bi smjeli biti prikazivani fiktivni radnici prilikom prijave na javni poziv za dodjelu šuma na korišćenje, već samo oni koji su registrovani za rad u drvopreradi. Svako od učesnika ima pravo da uloži prigovor Komisiji za javne nabavke, što i treba da učine svi koji imaju bilo kakvu sumnju, čime bi se izbjegle sve moguće malverzacije. Ministar je kazao da će Ministarstvo učiniti sve što je u njegovoj moći i nadležnosti, kako bi se suzbila siva ekonomija u ovoj oblasti, jer se procedure moraju strogo poštovati. Iz tih razloga on je najavio da će uskoro biti raspisan i poseban Javni poziv za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, za preduzeća koja imaju od 1 do 10 zaposlenih, što će predstavljati jedan od načina da manji drvoprerađivači dođu do sirovine, što su privrednici tokom sjednice posebno pozdravili. Na kraju svog obraćanja ministar je istakao da se uskoro očekuje formiranje Javnog državnog preduzeća za šume, što bi doprinijelo sprečavanju bespravne eksploatacije šume. On je takođe kazao da je u toku izmjena i dopuna Zakona o šumama, te donošenje Nove strategije razvoja šumarstva za naredni petogodišnji period, na osnovu kojih će se uspostaviti zakonski okvir za sprovođenje reforme sektora šumarstva.

Načelnik Direkcije za drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, gospodin Goran Đalović istakao je da je neophodno je pokrenuti i proces sertifikovanja šuma po FSC standardima. Prema njegovim riječima ovaj proces bi pomogao domaćoj drvnoj industriji da izađe na zapadno tržište, gdje je uslov da drvo potiče iz sertifikovanih šuma, kojima se gazduje na održiv način. On je dodao da je u toku donošenje novog pravilnika koji će sa primjenom početi u decembru 2024. godine. Smjernice po ovom pitanju tek treba da budu donesene i postojaće određeni period za mala i srednja preduzeća da se pripreme i usklade sa njim, jer će sav teret dokazivanja i protok drvnih sortimenata pasti na proizvođača i trgovca koji stavlja robu na tržište EU. On je naveo da se očekuje pomoć evropskih eksperata, koji će ukazati šta je neophodno uraditi kako bi se ispoštovale sve smjernice.

VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, gospodin Armin Mujević kazao je da je u toku raspisivanje poziva za implementaciju šumarskog informacionog sistema u ovoj Upravi, kako bi se što lakše i efikasnije dobijali podaci, te pratila drvna masa, od stabla do pilane. On je naglasio da po pitanju bespravnih aktivnosti u šumarstvu i svih gorućih problema izvjestio i Premijera i potpredsjednika Vlade gospodina Jokovića i trenutno se radi na intenziviranju međusektorskih aktivnosti, kako bi se ovakve bespravne radnje svele na minimum, a nadležne institucije djelovale što efikasnije. On je upoznao prisutne o donijetom setu mjera za spječavanje bespravnih aktivnosti u šumama od strane Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i istakao da se počelo sa aktivnim sprovođenjem tih rigoroznih mjera u borbi protiv korupcije u ovoj oblasti, koje već daju pozitivne rezultate, a sa kojima će se nastaviti i u narednom periodu. Takođe, on je sugerisao svim drvoprerađivačima da ukažu na bilo kakve nelegane aktivnosti i po pitanju radnji u šumama, ali i po pitanju učesnika javnih poziva koje raspisuje Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, jer se ni jedna od njih neće tolerisati. Mujević je takođe istakao da cijene, klasifikacija i pravljenje lagera drveta, kao i pošumljavanje, proces sertifikacije i informaconi sistem, nisu laki procesi, već izuzetno zahtjevni i obimni poslovi, koji zahtjevaju određeno vrijeme i dosta pripreminih aktivnosti i analiza da bi se uspješno sproveli, zbog čega istim treba pristupiti oprezno i strpljivo.

Na kraju sjednice, Generalni direktor Direktorata za šumarstvo, gospodin Dragan Otašević kazao je da je neophodna promjena koncepta upravljanja šumama, jer prethodni model nije dao dobre rezultate. Trebalo je da doprinese razvoju finalne prerade, što bi prije svega dalo zamajac drvnoj industriji, ali do toga nije došlo. Otašević je kazao da je potrebno preći na uspostavljanje novog organizacionog modela koji će omogućiti da se državnim šumama, kao dobrom od javnog interesa, gazduje na bolji, ekološki održiviji, socijalno odgovorniji i ekonomski efikasniji način. On je sve privrednike pozvao da učestvuju u javnim rasparavama o novoj Strategiji razvoja šumarstva, te daju svoje primjedbe i sugestije, kako bi se ovaj proces uspješno sproveo do kraja godine.

Provjerite slična mjesta

Heroj Dibrani: Plašio sam se da je kasno, dok nisam čuo bebin plač…

Adnan Dibrani, švedski poslanik, bio je dio posmatračke misije Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope koja je …