Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić je na pitanja “Vijesti” u vezi sa tim da li je suma od 3,5 miliona uplaćena na račun CBCG, te da li smatra da u vezi sa ovim postupkom ima posla za tužilaštvo, kazao da je CBCG potvrdila da nije bilo isplate diskonta, jer se on ne plaća, već se oduzima od iznosa emisije, kako bi kamata bila niža.
”Diskont je iznos koji prilikom podizanja kredita plaćamo da bi nam kamata bila niža. Na primjer: uzeli ste kredit od 100 hiljada, uz kamatu šest odsto. Da bi smanjili kamatu na pet odsto, umjesto 100 hiljada, vi podižete 97 hiljada. Dakle, banka je sebi ostavila tri hiljade, vi vraćate 100 hiljada, ali ste dobili manju kamatu koju plaćate u budućnosti svakog mjeseca”, naveo je Spajić.
”Od investitora na berzi tražili smo 750 miliona eura. Dobili smo kamatu (prinos) od 2,95 odsto. Da bi je smanjili na 2,875 odsto, pristali smo da platimo diskont od 3,51 milion eura. Investitori su taj novac oduzeli od iznosa koji smo tražili. Dakle, nismo dobili 750 miliona eura, već 745 miliona, 3,51 milion za diskont i 1,46 za troškove transakcije, odnosno advokate, investicione bankare i fiskalnog agenta, bez mogućnosti za bilo kakvo podmićivanje i zloupotrebe. CBCG je, kako je to saopštio odlazeći ministar, potvrdila da nije bilo isplate diskonta, jer kao što smo naveli: diskont se ne plaća već se oduzima od iznosa emisije”, naveo je Spajić.
On je dodao da je diskont tržišni standard, te da je potpuno isti postupak kao za crnogorsku obveznicu iz 2019. godine ili bilo koju drugu obveznicu koja ide na Londonsku berzu.
Diskont 2019. bio 10,7 miliona
Spajić je napomenuo da je 2019. godine prilikom emitovanja 500 miliona obveznica, Vlada Duška Markovića imala diskont od 10,77 miliona eura.
”Interesantno je da Damjanovic i Nebojša Medojević tu činjenicu nikad ne pominju – jasno je sa kim šuruju”, kazao je on.
Bivši ministar je naveo i da se na platformi Blumberg jasno vidi da je obveznica izdata po kamati od 2,875 odsto.
”Koja je bila ispod prinosa (2,95%) da bi pratili standarde londonske berze gdje se kamate na obveznice moraju izdavati po stupnjevima od po jedne osmine, odnosno u našem slučaju dva odsto i sedam osmina (2,875 odsto), te stoga razlika između 100 odsto i 99,532 odsto na nominalnom iznosu zaduženja iznosi 3,51 milion, koju investitori nisu ni platili. (100-99.532=0.468%x 750= 3,51)”, kazao je Spajić.
Riječ je, kako je ocijenio, o procesu u koji su uključene dvije od najrenomiranijih međunarodnih pravnih kuća (“White and Case”, “Linklaters”) koje su dale pozitivno mišljenje, kao i lokalne pravne firme. U ovom slučaju, dodao je, na inicijativu NVO sektora, kompletna dokumentacija je objavljena javno, uključujući mandatno pismo, pravne ugovore…
”Zaduženje je bilo zakonski utemeljeno i to rebalansom iz juna 2020. godine i prateće Odluke o zaduživanju za istu godinu. Vlada je na sjednici održanoj 07. 12. 2020. godine, donijela zaključke br. 07-208, na osnovu informacije o polaznim osnovama za realizaciju emisije obveznica koje će biti izdate/emitovane na međunarodnom tržištu u 2020. godini ili u 2021. godini. Pomenutim zaključcima Vlada je ovlastila Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da realizuje emisiju obveznica na međunarodnom tržištu”, poručio je Spajić.
Skretanje pažnje sa skupih zaduženja?
On je kazao i da Damjanović “lažnim optužbama pokušava da sakrije užasno skupa zaduženja”, kao i da ne razumiju terminologiju, “a kamoli način sprovođenja emisije obveznica, koje su najtransparentniji i najjeftiniji način kreditiranja”.
”Potrudićemo se da mu objasnimo azbuku obveznica, da bi na vrijeme zaustavio štetne bilateralne kredite: jedan takav je već potpisan po trostruko većoj kamati od naše – 7,5%, a sljedeći kratkoročni kredit će mozda biti još skuplji, čime će staviti finansijsku omču oko vrata Crnoj Gori. Da bi sakrio da zadužuje državu po ekstremno visokim kamatnim stopama, tehnički ministar pokušava da skrene pažnju lažnim optužbama koje traju već tri godine, a koje su provjerile sve institucije CG, VB i SAD (uključujući i naš SDT)”, zaključio je Spajić.
Vijesti
