Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Izdvajanja za plate crnogorskih ljekara su na evropskom nivou, rekao je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić.
On je, na konsultativnom saslušanju na kome se raspravljalo o dopunskom radu, istakao da je prihvatljiva odluka Ministarstva zdravlja da se ljekarima dozvoli rad kod jednog privatnika.
– Zaposleni u privatnom sektoru u ovom trenutku diskriminisani su u odnosu na javni. To se posebno odnosi na srednji kadar. Kod privatnika medicinske sestre imaju platu 450 eura, dok je u državnim, sa dodacima, duplo veća. Nađite jednu sestru koja nema duplo veću platu uz dodatni rad. Nije sporno da se dozvoli dopunski rad, ali mora se urediti i jasno definisati ko gdje radi i u koje radno vrijeme – kazao je dr Kadić.
Depolitizacija
Osvrnuvši se na depolitizaciju u zdravstvu, on je poručio da se mora uvesti odluka da prvih deset najboljih studenata medicine biraju specijalizaciju, jer postoji problem prilikom dodjele.
Na jučerašnjoj gotovo osmočasovnoj raspravi na kojoj je u fokusu trebalo da bude odredba o dopunskom radu ponajmanje je bilo riječi o tome.
Predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović-Samardžić optužila je predstavnike Ministarstva zdravlja da su nacrt zakona prepisali iz zakona Srbije.
Ona se posebno osvrnula na to što nije uvedeno ograničenje kada je u pitanju pripravnost za rad ljekara.
– To nije dobro ni za doktora ni za pacijente. Sjutra kad se desi problem on će se adresirati umornom ljekaru. Ako neko mora da radi 365 dana u godini, to nije dobro rješenje. Treba odrediti da 30 dana u kontinuitetu bude na pripravnosti ili ne duže od četiri mjeseca u toku godine – kazala je dr Popović-Samardžić.
Ona je kritikovala i izbor direktora i članova upravnog odbora.
– Crna Gora ne može da odstupi od partitokratije. Direktor zdravstvene ustanove i član upravnog odbora ne može da bude proizvoljna ličnost niti komunalni policajac. To je skrnavljenje, ismijavanje i pacijenata i doktora. U odboru ne mogu da sjede ljudi koji su krivično gonjeni, hapšeni, koji su tek završili fakultet – navela je dr Popović- Samardžić.
Ona je istakla i da treba ukinuti volonterski rad.
I predstavnik Ujedinjene Crne Gore dr Vladimir Dobričanin kritikovao je biranje članova upravnih odbora. On smatra da umjesto sedam odbora direktora koji se plaćaju milion eura, treba formirati jedan koji bi se bavio svim zdravstvenim ustanovama.
Apelovao je i da se mora bolje definisati odredba „nosilac djelatnosti“ u kojoj piše da to ne može da bude neko nakon navršene 66. godine.
– Ova tačka o nosiocu posla je besmislena i dovodi u opasnost zdravstvo. Mi smo imali direktora klinike koji su penzionisani doktori – rekao je dr Dobričanin.
Skupi ljekovi
Pitao je predstavnike Ministarstva zašto kod nas plaća pancef devet eura, a u Srbiji je oko dva i po, i zašto su kod nas najskuplji ljekovi u regionu.
– Kad odem u Srbiju, daju mi novac da kupim po najmanje 20 kutija tableta – rekao je dr Dobričanin.
Pomoćnica ministra zdravlja dr Slađana Ćorić kazala je da su u Srbiji ljekovi ušli u Zakon o osnovnim životnim namirnicama, te da su tražili i da kod nas bude dio robnih rezervi.
Predstavnik SDP-a Adnan Striković poručio je da bi se usvajanjem ovog zakona zadao jak udarac zdravstvu.
– Danas na birou imamo 77 ljekara, da li je to normalno, kada svaka ustanova kuburi sa kadrom – pitao je Striković.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je kazao, između ostalog, da je u nacrtu posvećena pažnja digitalizaciji zdravstvenog isistema.
– U ovom momentu nemamo kvalitetnu bazu podataka niti bazu podataka na jednom mjestu kako bismo mogli da pratimo i posmatramo funkcionisanje zdravstvenog sistema – rekao je Šćekić.
Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti izazvao je veliko negodovanje predstavnika privatnog i državnog zdravstva, posebno odredba da se ljekarima zabrani dopunski rad kod privatnika.
Iz Ministarstva zdravlja su ranije pojasnili Pobjedi da će ljekari imati mogućnost da zarade u Kliničkom centru isto kao kod privatnika jer će u poslijepodnevnim satima biti omogućen privatni rad u ambulantama.
Nakon velikog broja primjedbi Ministarstvo je promijenilo da se ljekarima zaposlenim u javnom zdravstvu omogući dopunski kod jednog privatnika. Međutim, većina ljekara je i ovu odredbu protumačila kao ograničenje slobode ljekara i zabranu rada.
Pobjeda
