Od devet milijardi za Zapadni Balkan, Crna Gora nije iskoristila ni cent

Za period od 2021. do 2027. godine Zapadnom Balkanu su kroz IPA III, tj. Ekonomski-investicioni plan za Zapadni Balkan, opredijeljena sredstva od devet milijardi eura, međutim Crna Gora nije iskoristila ni cent od tog novca – kazala je Pobjedi bivša ministarka nauke dr Sanja Damjanović i naučnica u GSI Helmholtz institutu u Darmstadtu u Njemačkoj.

Ona tvrdi da, nakon promjene vlasti 2020. godine, Crne Gora konstantno trpi ozbiljno nazadovanje u procesu EU integracija što potvrđuje činjenica da Crna Gora već dvije godine nije u mogućnosti da iskoristi ni cent od devet milijardi eura koliko nam je na raspolaganju za razvoj.

Nema ni projekata ni prijedloga

Prvi put zemlje Zapadnog Balkana nemaju zagarantovanu kvotu, što otvara mogućnosti za konkurenciju drugim državama. U decembru 2020. godine, prije formiranja 42. vlade, Crne Gora je kandidovala prve kapitalne projekte koji su bili uključeni u Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan. U pitanju su saobraćajna infrastruktura ,,Zaobilaznica Budva“, energetska infrastruktura ,,Hidroelektrana Komarnica“ kao i najveći naučno-tehnološki i medicinski infrastrukturni projekat SEEIIST. Nažalost, ovi projekti nijesu realizovani, niti je nastavljeno njihovo planiranje – kazala je Damjanović navodeći da je samo za zaobilaznicu Budva izgubljeno 41 milion eura.

Dvije godine kasnije niti jedan dodatni projekat nije predložen. Očekivano bi bilo da Crna Gora, kao prva zemlja u regionu koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije 2019. godine i jasno definisala strateške prioritete – održivu energiju, održivi i zdravstveni turizam, održivu poljoprivredu i lanac vrijednosti hrane i ICT, predlaže flegšip projekte iz ovih oblasti. Dok su, na primjer, u oblasti održivih izvora energije Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo predložili čak po dva ozbiljna projekta, Crna Gora još uvijek nema niti jedan u ovoj ključnoj oblasti za ekonomski i društveni razvoj – ističe Damjanović.

Koliko smo kao društvo izgubili za dvije godine nekorišćenjem IPA3 fondova najbolje pokazuje, kako tvrdi, primjer SEEIIST projekta.

Ona navodi da se trenutno u svijetu dešavaju tektonske promjene – ekspanzija inovativnih rješenja u zelenoj energiji, digitalizaciji, tehnološkom preduzetništvu, kreativnim industrijama, IT sektoru, vještačkoj inteligenciji sa humanim likom na svim poljima.

Stagnacija procesa evropskih integracija, po njenim riječima, najveći je udarac na budućnost evropske mladosti u Crnoj Gori

Proces evropskih integracija nije samo otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već mogućnost korišćenja značajnih bespovratnih EU fondova za razvoj, tzv. IPA fondova. Značajan dio ovih sredstava je usmjeren na konkurentnost i rast, odnosno transformaciju Crne Gore u modernu, resursno efikasnu i konkurentnu ekonomiju, što je preduslov za otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade uz dodatnu mogućnost učešća Crne Gore u programima Unije – kazala je Damjanović dodajući da su brojne mogućnosti za mlađe poput najvećeg EU programa za istraživanje i tehnološki razvoj (ukupne vrijednosti 100 milijardi eura), programa za preduzetništvo i inovacije, programa Kreativna Evropa, Digitalna Evropa, ERASMUS (mobilnost studenata i saradnja u oblasti obrazovanja)…

Pobjeda

Provjerite slična mjesta

Heroj Dibrani: Plašio sam se da je kasno, dok nisam čuo bebin plač…

Adnan Dibrani, švedski poslanik, bio je dio posmatračke misije Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope koja je …