Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Vještačka inteligencija se već neko vrijeme koristi u sektoru takozvane „gig -ekonomije“, u kojoj uglavnom rade frilenseri. Ali brzo prodire i u druge sektore. Šta to znači za vaš posao?
Renan Rodrigez je oko godinu i po dana radio kao vozač dostave hrane u švajcarskoj kompaniji „Smood“ kada je „robot preuzeo kontrolu“. Tako taj 33-godišnjak opisuje program, odnosno algoritam koji je njemu i njegovim kolegama dodjeljivao isporuke i smjene.
Rodrigez za DW priča da je firma koristila takav softver i 2020. kad je on tamo počeo da radi, ali je u određenom trenutku „robot“ postao u potpunosti odgovoran za planiranje radnog dana, a obraćanje ljudima menadžerima više nije bilo moguće.
Cilj „robota“ je bio da organizuje isporuke na najefikasniji mogući način. Iz perspektive poslodavca, to je uspjelo, siguran je Rodrigez. Kada je počeo, kaže, radio je oko dvije isporuke na sat, a pred kraj četiri – pet.
„Brzo sam shvatio da je to katastrofa na ljudskom nivou“, kaže Rodrigez za DW.
„Robot“ je unio razdor među zaposlene: najbrži vozači, oni s najboljim učinkom, dobijali su i više isporuka. Na kraju je, dodaje, vidio da dobija sve manje posla. Njegov ugovor (na nula sati) nije mu garantovao fiksnu mjesečnu platu i bilo mu je teško da predvidi svoj prihod.
„Za mene je bilo najgore to što sam imao štopericu koja radi u svako doba i na svakom mestu, a da me već prate GPS-sistemi, itd. To je stvorilo ono što je on nazvao „društvenim stresom“. Umjesto da npr. pozdravi ljude u restoranu kada uzima obrok, on bi u žurbi vikao na njih da požure. To je tužno.“
Obračun sa robotima
Ono što su Rodrigez i njegove kolege nazvali „robot“ poznato je kao „algoritamsko upravljanje“. To podrazumijeva da se odluke na radnom mjestu donose prema kalkulacijama računara poznatim kao algoritmi. To je usko povezano s vještačkom inteligencijom, koja se, prema Evropskoj komisiji, „odnosi na sisteme koji pokazuju inteligentno ponašanje analizom svog okruženja i preduzimanjem akcija – s određenim stepenom autonomije, a radi postizanja specifičnih ciljeva.“
Upotreba algoritamskog upravljanja posebno je povezana sa takozvanom „gig – ekonomijom“ – odnosno kompanijama poput Ubera i Deliveroa, čiji su radnici obično frilenseri ili imaju ugovore na nula sati.
Činjenica je da vještačka inteligencija brzo prodire u različite privredne grane. Za kancelarijske poslove mogu biti raspoređeni u regrutaciji osoblja ili za praćenje učinka radnika.
Istraživanje konsultantske kuće PWC iz 2022. koje je obuhvatilo hiljadu firmi pokazalo je da je tokom 12 mjeseci između šestine i četvrtine koristilo vještačku inteligenciju u zapošljavanju ili zadržavanju zaposlenih. Među firmama koje su bile najnaprednije u korišćenju vještačke inteligencije, oko 40 odsto ju je koristilo da kod zaposlenih poboljša sticanje vještina ili da poveća produktivnost.
Firme mogu da koriste podatke o zaposlenima ili kandidatima na različite načine, ističe se u izvjaeštaju koji je prošle godine objavio OpenMind, neprofitna inicijativa španske banke BBVA. „Radnici u odjeljenjima za ljudske resurse donose odluke o tome koga će zaposliti, procenjuju radnika i donose odluke njegovom napredovanju, identifikuju kada je vjerovatno da će neko napustiti posao i selektuju buduće šefove. Analitika ljudi se takođe koristi za upravljanje učinkom radnika.“
Uzmimo na primjer firmu „HireVue“ iz SAD, koja prema njenoj veb – stranici ima više od 800 klijenata, uključujući i velike multinacionalne kompanije kao što su „Amazon“, „G4S“ i „Unilever“.
Dojče vele
