Savjet ministara Energetske zajednice: Smanjiti emisije ugljen-dioksida za 60 odsto do 2030.

Ministri zemalja članica Energetske zajednice su danas na sastanku u Beču, pod predsjedavanjem Ukrajine, usvojili ciljeve EU za smanjenje emisija ugljen-dioksida, kao i za povećanje udjela obnovljivih izvora u ukupnom energetskom miksu, pišu Nezavisne novine.

Ciljevi EU uključuju smanjenje emisija ugljen-dioksida za 60 odsto do 2030. godine, a ministri su danas u Beču usvojili cilj da do 2030. godine sve zemlje imaju 30 odsto energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnom energetskom miksu.

Kako će ove mjere biti sprovedene u praksi ostaje da se vidi s obzirom na to da su zemlje članice Energetske zajednice sa zapadnog Balkana, iako su ostvarile napredak, i dalje u zaostatku u implementaciji pravne stečevine EU iz oblasti energetike, posebno kad je u pitanju Treći energetski paket. Zbog neusvajanja zakona o gasu na državnom nivou, neispunjavanja propisa o kvalitetu tečnih goriva, neodvajanja energetske infrastrukture za proizvodnju električne energije od distributera i još nekoliko propisa koji se odnose na dozvoljenost ukupnih emisija u termoelektranama i izgradnje novih blokova, protiv BiH je pokrenuto nekoliko postupaka, a uvedene su joj i sankcije ove organizacije.

Artur Lorkovski, generalni sekretar Energetske zajednice, je na pitanje “Nezavisnih” o ovom problemu odgovorio da je Staša Košarac, ministar za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose, danas na sastanku iznio plan u vezi s kojim vlasti BiH planiraju u narednom periodu ispoštovati sve obaveze kad je u pitanju Energetska zajednica.

“On je objasnio da je u toku formiranje nove vlasti, što treba shvatiti kao novu priliku da vlasti u BiH pokrenu implementaciju pravne stečevine EU. Međutim, takođe treba shvatiti da je delegacija BiH ukazala na kompleksnost situacije unutrašnjeg uređenja u BiH. Međutim, Sekretarijat je izrazio spremnost da pruži podršku, posebno kad se radi o implementaciji zakona na državnom nivou. Mi smo takođe spremni da sarađujemo s entitetima u budućnosti”, rekao je on.

Iz ovog se može zaključiti da u BiH i dalje ne postoji saglasnost u vezi s tim na koji način će se riješiti ovi problemi, posebno kad je u pitanju gas, s obzirom na to da RS i FBiH na različite načine gledaju na ovaj problem.

Inače, EU će 2026. godine pokrenuti mehanizam naplate proizvoda koji se iz regiona uvoze u BiH, a ovo će se, između ostalog, odnositi i na električnu energiju proizvedenu iz fosilnih izvora. Postepeno povećavanje cijene ugljen-dioksida će energiju iz termoelektrana učiniti preskupom, što će u srednjoročnom periodu dovesti do gašenja ovih objekata.

Kadri Simson, komesarka za energiju Evropske komisije, rekla je da je pozdravila zaključak ministara da usvoje ciljeve EU za 2030. godinu.

“Mi iz Evropske komisije smo ove godine najavili značajno finansiranje jer visoke cijene električne energije utiču na cijeli region EZ-a. Predsjednica komisije Ursula fon der Lajen je najavila da će 500 miliona evra od najavljene pomoći biti usmjereno u direktnu pomoć, a ostalih 500 miliona za projekte”, rekla je ona.

Belina Baluhu, ministarka energetike Albanije, koja od Ukrajine preuzima predsjedavanje Energetskom zajednicom, rekla je da je njena zemlja ispunila sve ciljeve koje je EZ postavila pred zemlje članice i da Albanija na taj način može biti primjer za ostale.

Ministri na sastanku su takođe pružili podršku Ukrajini i istakli da je Energetska zajednica spremna da pruži pomoć kad je u pitanju obnova energetske infrastrukture.

Zbog ovih izazova Evropska unija je pokrenula plan pomoći regionu vrijedan milijardu evra kojim bi se, osim pomaganja zemljama regiona da se izbore s trenutnom energetskom krizom, trebalo pomoći da investiraju u obnovljive izvore kako bi ne samo ispunili ciljeve 2030, već i dočekali spremno gašenje fosilnih elektrana.

Jedan od zaključaka sastanka ministara se odnosio na usvajanje regulacija EU kad je u pitanju trgovina električnom energijom, a Lorkovski je rekao da je to važan korak ka integraciji tržišta električnom energijom ne samo unutar zemalja EZ-a, već i tih zemalja s kompletnim tržištem električne energije unutar EU.

Provjerite slična mjesta

Andrija Mandić predsjednički kandidat

Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić biće …