Čirgić: Evropa sad populizam, vještački podignute plate, moraju se vratiti zdravstveni doprinosi


Stabilnost zdravstvenog sistema se obezbjeđuje kroz doprinose u svim ekonomski sličnim državama našoj, pa čak i u mnogo snažnijim kao što je Njemačka, Austrija, Holandija, Francuska, Belgija, Japan… da ne pominjemo srednje razvijene. Pored toga traže se i dodatni izvori finansiranja s obzirom na prirodu zdravstvene potrošnje da stalno raste u apsolutnom i relativnom iznosu u odnosu na BDP – poručuje za Pobjedu nekadašnji direktor Fonda za zdravstvo i funkcioner Socijaldemokrata Sead Čirgić.

On ističe da je sada problem kod nas što se ne smiju smanjivati zarade i doprinosi se ne mogu vratiti na pređašnji nivo jer bi to opteretilo privredu. Isto tako poslodavci su svjesni grešaka programa ES međutim uvođenje dodatnih nameta sada bi dovelo do pogoršanja poslovnog ambijenta koji je presudan za privredni napredak.

Populizam bez utemeljenja
Čirgić naglašava da je populističkim programom ,,Evropa sad“ kojim su ukinuti doprinosi i ,,vještački“ povećane plate, bez ikakvog utemeljenja u realnoj ekonomiji, nanijeta velika šteta zdravstvenom sistemu. Poručuje da ubuduće političare treba držati što dalje od zdravstvenog sistema.

,,Evropa sad“ je populistički program koji ima svoje kratkoročne efekte i nažalost dugoročne posljedice po stabilnost zdravstvenog sistema i javnih finansija. Mi nijesmo ekonomija Engleske ili Švedske da iz poreza možemo finansirati zdravstvenu potrošnju čiji model primjenjujemo već jedini model za održivo zdravstvo su doprinosi – poručuje Čirgić naglašavajući da resorni ministar zdravlja s pravom pokreće to pitanje.

Čirgić naš problem objašnjava kroz primjer Slovenije.

  • Ova zemlja, koja je mnogo razvijenija od nas, krenula je 90-ih sa ukidanjem doprinosa za zdravstvo da bi se vratila već 1992. na sistem doprinosa. Kad su vratili doprinose podigli su stopu na 18 odsto da bi se riješili dubioza i deficita zdravstvenog sistema i kasnije su korigovali stopu na 13,5 odsto. Slično je bilo i u Češkoj. I na sopstvenom primjeru možemo shvatiti vezu doprinosa sa deficitom ili dugovanjima zdravstvenog sistema – objašnjava Čirgić.

Navodi da je, do 2009. godine, zdravstveni sistem imao pokriće zdravstvene potrošnje iz doprinosa sa 95 odsto i u tom periodu zdravstveni sistem nije iskazivao značajan deficit, čak bi imao i depozite na kraju godine.

Od 2010. Fond za zdravstvo (FZO) postaje potrošačka jedinica budžeta, a već od 2009. počelo je smanjivanje stope doprinosa za zdravstvo što je dovodilo iz godine u godinu do problema u funkcionisanju zdravstvenog sistema zbog neizmirenih obaveza jer je postao zavistan od Ministarstva finansija odnosno od sredstava iz opštih prihoda ili poreza – objašnjava Čirgić dodajući da su resorni ministri zdravlja i finansija svjesni navedenog i sa pravom pokreću to pitanje.

Što se više odlaže vraćanje doprinosa ulazimo u sve veći problem, jer zdravstvena potrošnja raste brže od rasta BDP, a kako već sada dobar dio zdravstvene potrošnje finansiramo iz zaduženja to znači da će svake naredne godine taj iznos potrebnog zaduženja biti veći, što je neodrživo – ističe Čirgić.

Pobjeda

Provjerite slična mjesta

Andrija Mandić predsjednički kandidat

Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić biće …