Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
ovi sastanak šefova poslaničkih klubova na kojem će se razgovarati o potencijalnom rješenju političke i institucionalne krize održaće se danas u Skupštini Crne Gore, sa početkom u 13 sati i 30 minuta.
Ovaj susret biće posljednja prilika poslanicima da se, u susret sjednici Skupštine koja je zakazana za 12. decembar, dogovore oko podrške kandidatima za sudije Ustavnog suda, ali i oko glasanja za sporni Zakon o predsjedniku.
Na prethodnom, dvočasovnom, sastanku koji je održan u četvrtak, prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, predstavnici političkih partija nijesu odstupali od svojih zahtjeva.
Tako je „stara“ većina insistirala da se u ponedjeljak na sjednici izabere sve četvoro sudija Ustavnog suda, dok je dio opozicije ponovio da su spremni da podrže jednog kandidata za sudiju ukoliko se povuče sporni Zakon o predsjedniku i utvrdi datum održavanja vanrednih parlamentarnih izbora.
Demokratska partija socijalista i ranije je saopštila takav stav – glasanje o jednom kandidatu uslovili su povlačenjem Zakona o predsjedniku i utvrđivanjem datuma vanrednih izbora. Iz Socijaldemokratske partije, sa druge strane, isticali su da dogovor o kandidatima za sudije podrazumijeva dijalog unutar tri petine poslanika koliko je potrebno i za izbor u prvom krugu
Svaki drugi vid dogovora, kako je saopštila poslanica te stranke Draginja Vuksanović-Stanković, za njih predstavlja fingirani dijalog, manipulaciju i političku trgovinu na koju neće pristati.
Da neće podržati kandidate za sudije saopštile su i Socijaldemokrate. Lider te stranke Damir Šehović kazao je nedavno da oni neće glasati za sudije zato što se time ne rješava problem.
Sa druge strane, iz Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta Ura tražili su da se u drugom krugu glasanja izaberu sva četiri kandidata za sudije.
Funkcioneri GP Ura ukazivali su i da su spremni da dogovore termin vanrednih izbora ukoliko se na taj način odblokira Ustavni sud. Takve poruke nijesu dolazile od Demokrata, dok su predstavnici DF-a o vanrednim izborima govorili samo u slučaju da partije „stare“ većine ne podrže izmjene Zakona o predsjedniku.
Ponovnim izglasavanjem ovog akta nanovo bi počeli da teku rokovi za imenovanje mandatara za sastav Vlade, čime bi „stara“ većina dobila novu priliku da za tu funkciju pruži podršku lideru Demosa Miodragu Lekiću.
Iako je, kako su ukazivali brojni pravni stručnjaci u prethodnom periodu, neustavno zakonom na taj način regulisati ustavnu materiju, izglasavanje izmjena Zakona o predsjedniku predstavljalo bi jedinu mogućnost za dodjeljivanje mandata za sastav vlade u ovom trenutku. I to iz razloga što su svi, Ustavom propisani rokovi, istekli još u septembru mjesecu.
Podsjetimo, po završenim konsultacijama sa predstavnicima političkih partija, na koje se „stara“ većina nije odazvala, predsjednik države Milo Đukanović uputio je inicijativu za skraćenje mandata Skupštini.
Inicijativa Đukanovića nije dobila podršku u crnogorskom parlamentu, a kako su se našli u pat poziciji predstavnici „stare“ većine odgovorili su predlaganjem izmjena Zakona o predsjedniku.
Nakon što je izglasan u parlamentu, Đukanović je Zakon vratio Skupštini na ponovno odlučivanje. U međuvremenu je tražio i hitno mišljenje od Venecijanske komisije, čiji se odgovor i očekuje.
Pobjeda
