Viele Euro Geldscheine

Hrvatska uvodi porez na ekstraprofit bankama, što čeka Crna Gora?

Bankarski sektor u Hrvatskoj jedan je od glavnih kandidata za dodatni porez na dobit, tzv. porez na ekstraprofit, koji jednokratno uvodi država.

U prvih devet mjeseci ove godine banke su zaradile 5 milijardi kuna, što je milijardu više nego lani u isto vrijeme. Do kraja godine njihova bi dobit trebala biti i viša čime ulaze u porezne škare novog nameta, piše novinarka Aneli Dragojević Mijatović u Novom listu.

Otprilike se procjenjuje da bi na razini sektora na ime novog poreza mogle platiti 500 do 700 milijuna kuna. No, odnosi si se to mahom na najveće i najprofitabilnije banke, koje drže i najveći udio na tržištu.

Što se banaka općenito tiče, stvari stoje tako da je njima zbog pandemijske krize dvije godine bilo zabranjeno isplaćivati dividendu. Ona velika dobit iz 2019. zadržala se u bankama do početka ove godine.

Strani vlasnici su već bili na rubu živaca, kada im je HNB, u skladu naravno s odlukama ECB-a, konačno dopustio da nagomilane zarade izvuku van u vidu dividendi, što i čine.

Ove su godine jako lijepo krenuli, u skladu s narativom gospodarskog oporavka, te vjerojatno s idejom da će ovo biti jedna od uspješnijih godina – bez novih restrikcija.

No, tek što su se malo namirili, pred kraj godine uslijedio je šok. Tijekom 2022. smanjivane su naime »pandemijske« rezervacije, unatoč vrlo nestabilnom okruženju i najavama pogoršanja gospodarske klime, a kako se smanjuju rezervacije (kapital koji se stavlja sa strane za rizične plasmane), tako raste dobit.

Banke su trljale ruke, no onda ih je odluka države o solidarnom porezu zatekla pri kraju godine, kada se više teško mogla potezati ručna.

Podložno reviziji
No, iz bankarskih se krugova neslužbeno može čuti da će se zbog poreza na ekstraprofit u zadnjem kvartalu vjerojatno opet pribjeći »konzervativnijim« politikama, povećavati rezervacije, ali i tražiti oblici »kreativnog računovodstva« kako bi se u zadnji čas izbjegao porez ili ublažio njegov teret, piše Novi list.

Spominju se i tužbe, no s obzirom na epilog slučaja švicarac, banke baš i nisu ohrabrene. Rezervacije su u ovoj godini prvo značajno pale, što je utjecalo na dobit, potom se sada neslužbeno govori o njihovom pokušaju povećavanja radi njenog smanjivanja, pa je Novi list Hrvatskoj narodnoj banci poslao upit – kako je to uopće moguće i kakav je stav HNB-a o takvoj retorici i mogućem postupanju, s obzirom na to da vrijednosti rezervacija i ostali računovodstveni pojmovi ne bi valjda trebali biti nešto što se proizvoljno utvrđuje, već bi trebali biti utemeljeni na standardima i odluci, odnosno nadzoru regulatora.

HNB su iz Novog lista također pitali postoji li opasnost da banke teret poreza u konačnici prebace na klijente u vidu većih kamata i naknada.

HNB ističe da su »vrijednosti rezervacija i ostali računovodstveni pojmovi utemeljeni na propisima i standardima«.

“Banke su dužne voditi poslovne knjige, vrednovati imovinu te sastavljati i objavljivati godišnje financijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu i standardima struke.

Nadalje, Zakon o računovodstvu propisuje da su banke dužne pri tome primjenjivati Međunarodne standarde financijskog izvješćivanja.

Konkretno, sukladno Međunarodnom standardu financijskog izvješćivanja 9 banke umanjenja vrijednosti po pojedinim izloženostima utvrđuju kao pozitivnu razliku između bruto knjigovodstvenog iznosa pojedine izloženosti i sadašnje vrijednosti procijenjenih dužnikovih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope.

Stoga, iako je u procesu određivanja rezervacija veliki naglasak na procjeni banke, podsjećamo i da su godišnji financijski izvještaji banaka podložni reviziji te revizor izražava mišljenje jesu li godišnji financijski izvještaji sastavljeni u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja odnosno primijenjenim regulatornim okvirom za banke”, upozorava HNB.

Mobilnost klijenata
Prije svega, kažu dalje, »prema rezultatima poslovanja u prvih devet mjeseci, takav bi porez platilo samo nekoliko banaka koje pripadaju skupini velikih banaka čija bi profitabilnost (kapitala) time bila smanjena za između 0,4 i 1,4 postotnih bodova«

Što se tiče mogućnosti prebacivanja tereta novog poreza na klijente banaka, u HNB-u kažu da to ovisi o više faktora, među kojima je najvažnija konkurencija među bankama.

“Do sada su marže banaka u Hrvatskoj u 2022. ostale prigušene, za što je uz okružje niskih kamatnih stopa zaslužna i konkurencija između banaka koja je ograničavala njihovu mogućnost da podižu cijene proizvoda.

Mobilnost klijenata banaka razmjerno je visoka u segmentu kreditnog poslovanja, u smislu da im je informacija o troškovima zaduživanja po bankama raspoloživa i mogu je relativno jednostavno usporediti.

Ipak, u okružju očekivanog rasta tržišnih kamatnih stopa, ne može se u potpunosti isključiti određeni utjecaj na trošak i uvjete kreditiranja, premda on ne bi trebao biti velik u odnosu na ostale tržišne promjene.

Također, empirijska istraživanja pokazuju da se trošak poreza, ukoliko dođe do prevaljivanja, u većoj mjeri odražava na cijenu zaduživanja za građane, nego za poduzeća”, zaključuje HNB.

Poslovni.hr

Provjerite slična mjesta

Andrija Mandić predsjednički kandidat

Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić biće …