EU: Crna Gora se udaljila od preporučene vizne politike

rna Gora nije preduzela korake kako bi uskladila svoju viznu politiku sa zemljama EU, već se tokom prošle godine i početkom 2022. udaljila od preporučene politike, navodi se u Petom izvještaju Evropske komisije o bezviznom režimu EU Zapadni Balkan.

U dokumentu se navodi da je zvanična Podgorica preduzela određene od prethodnih preporuka iz četvrtog izvještaja Komisije, koje se tiču borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

– Međutim, Crna Gora je takođe preduzela korake suprotne preporukama u vezi sa svojom viznom politikom i šemom ekonomskog državljanstva – navodi se u dokumentu u kome je iznijeto nekoliko preporuka.

EK preporučuje usklađivanje crnogorske vizne politike sa EU propisima koji se tiču trećih zemalja za koje se zahtijevaju vize, odnosno za zemljama koje predstavljaju neregularne migracione ili bezbjednosne rizike za EU.

U martu prošle godine, navodi se u dokumentu, Crna Gora je produžila izuzeće od viza za strane državljane koji imaju validnu dozvolu za ostanak u UAE.

– Takvo izuzeće nije u skladu sa EU viznom politikom i bilo je predmet zloupotreba, jer su pojedini strani državljani sa rezidentnom dozvolom u UAE, izbjegli povratak, sa namjerom da uđu u EU- dodaje se.

Ekonomsko državljanstvo

Preporučuje se i ukidanje šeme ekonomskog državljanstva, što će, prema najavama Vlade biti i učinjeno do kraja godine.

– Komisija je sa žaljenjem primila odluku o produženju programa ekonomskog državljanstva i poziva Crnu Goru da ga okonča što je prije moguće. Odluka za produženje je za zabrinutnost kad je riječ o bezviznom aranžmanu sa Crnom Gorom. Komisija će nastaviti da prati ovaj program dok kod je operativan i dok se god procesuiraju aplikacije. To je neophodno jer se ovakve šeme koriste i kako bi se zaobišle procedure kratkotrajne vize u EU i detaljnih procjena individialnih migracionih i bezbjednosnih rizika. Komisija smatra da  bezvizni režim može biti suspendovan, ukoliko se ovaj program ispostavi kao rizik za unutrašnju bezbjednost i javni politiku zemlja unije – navodi se u dokumentu.

Jedan od predloga Evropske komisije tiče se i informativnih kampanja o vizama za relevantne profile migranata, uključujući ranjive grupe, one koji ostaju nakon razdoblja za koje je odobren ulazak (prekoračenje boravka), i one koji podnose neutemeljene zahtjeve za azil.

Crnogorska policija nastavila saradnju

Izvještaj ističe i neophodnost nastavka napretka u sprječavanju i borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i terorizma, kao i pojačavanje učešća Crne Gore u Evropskoj multidisciplinarnoj platformi protiv kriminalnih prijetnji (EMPACT).

Kao i prošle godine, EK preporučuje da Crna Gora ostvari dalji napredak kad je riječ o izgradnji evidencije o slučajevima korupcije i organizovanog kriminala, kao i zapljeni, oduzimanju i povratu imovine stečene krivičnim djelima i jačanje kapaciteta za krivično gonjenje i presude u slučajevima pranja novca i donošenje novog zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Preporučuje se i napredak u sprovođenju Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma za Zapadni Balkan.

– Zemlje članice raportirale su dobru saradnju sa Crnom Gorom na polju bezbjednosti. 2021. godine, Crna Gora je nastavila da sarađuje bilateralno sa zemljama članicama na polju javnog reda i bezbjednosti. Crna Gora je zadržala kooperaciju sa Europolom i Eurodžastom. Crnogorska policija nastavila je da dijeli informacije sa INTERPOL-om kako bi se identifikovale terorističke grupe i nastavila brorba protiv terorističkih prijetnji – navodi se u dokumentu.

Komisija ističe i potrebu za konkretnim koracima za obnovu tehničke saradnje sa Evropskim centrom za praćenje droga i zavisnosti.

Crnogorci i zemlje EU

Broj aplikanata koji su iz Crne Gore u EU tražili zaštitu porastao je za 65 odsto između 2020. i 2021. godine, navodi se u izvještaju. Broj odobrenih aplikacija je porastao sa dva na pet odsto u istom periodu.

Zemlje Evropske unije zabilježile su dva ilegalna prelaza granica crnogorskih državljana nakon dvije godine bez istih.

– Broj državljana Crne Gore koji su nelegalno boravili u zemljama EU porastao je za 10 odsto u 2021. godini. Broj odbijenih zahtjeva je porastao za 515.6 odsto u odnosu na 2020. godinu – navodi se u dokumentu.

Deportovano je 490 osoba u 2021. godine, dok je broj onih koji su se vratili iz EU opao za 12 odsto u odnosu na 2020. godinu i iznosio je 260.

Pobjeda

Provjerite slična mjesta

Podrška poljoprivrednicima

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede organizovalo je danas u Evropskoj kući konferenciju povodom objave V …