Nevjerovatna cijena koju Crna Gora plaća za zakup objekata

Građani Crne Gore svake godine plaćaju milione za iznajmljivanje objekata, zemljišta i opreme za potrebe državnih institucija. Za tu namjenu predlogom budžeta za narednu godinu opredijeljeno je više od 12 miliona eura. To, kako tvrde u NVO sektoru, predstavlja nastavak stare prakse u kojoj se za rentiranje troši veliki novac, iako država posjeduje ogromnu imovinu, ali ne i njen registar.

Troškovi smještaja državnih institucija godinama su značajna stavka u državnom budžetu, samo u posljednje tri godine za zakup prostora, zemljišta i opreme izdvojeno je gotovo 34 i po miliona eura. Naredna 2023. iako će, kako se očekuje, biti krizna i neizvjesna, oboriće sve dosadašnje rekorde, jer je za te namjene u budžetu opredijeljeno 12,2 miliona eura.

“To je najveći izadatak za ovu svrhu od kada mi pratimo budžet i, između ostalog, to pokazuje da će se u nekom periodu od jedne decenije za ovu stavku potrošiti više od 100 miliona eura”, kaže Marko Sošić iz NVO Institut alternativa.

A euri iz državnog budžeta za kupovinu nekretnina i zakup poslovnog prostora od 2016. do 2019. prema podacima MANS-a u iznosu od 9,5 miliona slili su se uglavnom na račune kompanija Čelebić, Civna komerc, Bemaks, BB solar i ostalih firmi bliskih bivšoj vlasti.

No, od toga ko su najčešći stanodavci državnim institucijama više bi trebalo, kaže Sošić, da nas zabrine što Crna Gora već 13 godina nema registar državne imovine iako je zakon donijet još 2009.

“Država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže u kakavom su stanju, vrijednosti, ne zna na koji način može valorizovati svoju imovinu, što se može prodati, što se može adaptirati za rad državnih organa. Neki prostori trunu i propadaju, a s druge strane prosto zbog neophodnosti obezbjeđivanja prostora za rad državnih organa čiji se broj službenika povećava iz godine u godinu neophodno im je obezbijediti normalne uslove za rad”, ističe Sošić.

Do ušteda i smanjivanja zakupnina poslovnih prostorija trebalo je da doprinese naplata poreskog duga preuzimanjem imovine dužnika. To se, ipak, nije desilo, iako je na osnovu uredbe od 2016. Poreska uprava naplatila blizu 20 miliona duga od 22 dužnika.

“Državna revizorska institucija je ustanovila da se poreski dug državi nadoknađuje prostorima koji ne da joj nijesu potrebni i koji nijesu u tom nivou opremljenosti da bi joj na bilo koji način koristili ili pomogli ili riješili ovaj problem”, objašnjava Sošić.

Provjerite slična mjesta

Podrška poljoprivrednicima

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede organizovalo je danas u Evropskoj kući konferenciju povodom objave V …