Visoke cijene struje i gasa mogle bi ubiti više Evropljana nego rat u Ukrajini

Cijene energenata su u 2022. naglo narasle. Barel sirove nafte je 85 dolara, manje nego u prvih nekoliko mjeseci nakon početka rata u Ukrajini, kada se cijena kretala od 110 do 125 dolara po barelu, ali puno više nego prijašnjih godina, piše hrvatski Index.

Od početka 2015. do pandemije covida-19 2020. cijena BRENT sirove nafte se kontinuirano kretala između 50 i 75 dolara po barelu. Ali od početka 2011. do kraja 2014. je uglavnom bila iznad 100 dolara. Isporuke sirove nafte u prosincu, siječnju i ožujku se također ugovaraju po cijeni koja se kreće oko 85 dolara po barelu. To znači da se ipak ne nalazimo u razdoblju povijesno velikih cijena nafte.

Za grijanje je puno važnija cijena plina. Terminske cijene prirodnog plina na burzi u Nizozemskoj, glavnoj u Europi, trenutno iznose oko 125 eura po MWh za isporuke u prosincu i dva do četiri eura više za isporuke u prvim mjesecima 2023.

Blagi vremenski uvjeti i dobra popunjenost skladišta plina pomažu u održavanju cijene ispod rekordnih 150 do 350 eura po MWh, u kojem rasponu su se kretale tijekom ljetnih mjeseci. Međutim, situacija je i dalje izazovna jer bi nagli skok potražnje mogao pritisnuti zalihe, a ponuda je i dalje ograničena.

Gazprom je upozorio da će od 28. studenog smanjiti opskrbu plinovodom koji prolazi kroz Ukrajinu, što je posljednji lanac kojim plin iz te zemlje još stiže u Europu od kad je potpuno zatvoren Sjeverni tok 1. Evropa traži alternativne dobavne pravce, a jedan od njih je Sjeverna Afrika.

Alžir je najveći sjevernoafrički izvoznik plina za Europu i do sada je potpisao dugoročne plinske sporazume sa Španjolskom, Italijom i Slovenijom. Isto je pokušala napraviti i Francuska, ali je nakon duljih pregovora Alžir obavijestio Pariz da je trenutni dogovor odgođen na neodređeno vrijeme. Francuska se nadala da će sporazum potpisati prije kraja 2022., čime bi nadoknadila gubitak ruskog plina.

Zime u kombinaciji s rastom cijene električne energije dovode do viška smrtnosti
Utjecaj hladnog vremena na zdravlje i rast smrtnosti je odavno znanstveno utvrđen. Iako se metodologije razlikuju, konsenzus je da se u zimskim mjesecima pojavljuje višak smrtnosti zbog niskih temperatura.

Najutjecajniji svjetski medij koji se bavi ekonomskim temama, The Economist, izradio je vlastiti model koji predviđa rast smrtnosti u Evropi ove zime s obzirom na to hoće li biti toplija ili hladnija nego prijašnjih godina.

Niske temperature obično su smrtonosnije od vrućih, tvrdi taj medij. Između prosinca i veljače tjedno umre 21% više Europljana nego od lipnja do kolovoza. U prošlosti je rast cijena imao malen do nikakav učinak na smrtnost tijekom zimskih mjeseci, ali zbog intenziteta rasta cijene električne energije i plina ove godine će se to promijeniti.

Prema modelu Economista, ako se obrasci iz prošlosti zadrže, trenutne cijene električne energije povećale bi broj smrtnih slučajeva iznad povijesnog prosjeka čak i u najblažoj zimi. Ukupni mortalitet ovisi i o drugim čimbenicima, posebno temperaturi.

Od 79.000 do 185.000 više umrlih ove zime u Europi
S obzirom na prosječno vrijeme, model otkriva da je porast cijena električne energije od 10 posto povezan s povećanjem broja smrtnih slučajeva od 0.6 posto, iako je taj broj veći u hladnim tjednima, a manji u blagim. A prema podacima statističke agencije EU Eurostat, samo u prvoj polovini godine su cijene električne energije za kućanstva u nekim državama rasle za nekoliko postotaka. Zimi će rast biti još veći.

Cijene električne energije za kućanstva porasle su u 22 zemlje članice Unije tijekom prve polovine 2022. u usporedbi s prvom polovicom 2021. Najveći rast zabilježen je u Češkoj (62 posto), Latviji (59 posto) ) i Danskoj (57 posto). Rekordni rast je zabilježen i u Estoniji (55 posto), Rumunjskoj (55 posto), Italiji (37 posto), Grčkoj (37 posto) i Španjolskoj (32 posto). Cijene će biti još veće tijekom zime.

Situacija s plinom je još gora. Između prve polovine 2021. i prve polovine 2022. cijene plina za kućanstva porasle su u 23 države članice Unije. Najviše su porasle u Estoniji (154 posto), Litvi (110 posto), Bugarskoj (108 posto), Belgiji (100 posto), Grčkoj (98 posto) i Rumunjskoj (95 posto). Za pretpostaviti je da će cijene biti još veće zimi.

Index

Provjerite slična mjesta

Podrška poljoprivrednicima

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede organizovalo je danas u Evropskoj kući konferenciju povodom objave V …