Analitičari o budžetu: Izostale mjere za razvoj ekonomije

Predloženi budžet za narednu godinu na iznos od 2,8 milijardi koji je dostavljen Skupštini, isuviše je fokusiran na rashodnu stranu, bez ključnih reformi, umjesto na razvoj i diversifikaciju ekonomije, kao i smanjivanje glomaznog državnog aparata, smatraju sagovornici “Dana”, ekonomski analitičari Novak Svrkota i Aleksandar Vučinić.

Svrkota smatra da je prvi problem što ovaj budžet predlaže vlada koja se nalazi u tehničkom mandatu.

– To znači da će biti kompromisa da bi se dobila politička podrška, prije svega na rashodnoj strani. Najveća mana ovog budžeta jeste što nema propratnih zakona i reformi, rezova u određenim segmentima potrošnje, već se finansiranje povećanja plata planira isključivo kroz zaduženja, po veoma nepovoljnim kamatnim stopama. Ako već moramo da se zadužujemo po visokim kamatama, taj novac je trebalo iskoristiti za velike infrastrukturne projekte koji bi uposlili domaću radnu snagu, doveli do povećanja BDP-a i dugoročno učinili našu ekonomiju privlačnijom za ulaganja – poručuje Svrkota.

Vučinić ističe da vrijednost predloženog budžeta predstavlja promjenu u kumulativnom smislu, koja je značajna i iznosi od 16.4 odsto u odnosu na 2019. kada je iznosio 2,3 milijarde, što ukazuje na postojanje određene dinamike u fiskalnoj politici i konsekventnim budžetskim trendovima.

– Sa druge strane, vrijednost BDP 2019. godine je bila 4.85 milijarde, dok će 2022. prema projekcijama, biti 5.2 milijarde. ERBD predviđa realni rast od četiri odsto što implicira da će BDP Crne Gore 2023. godine iznositi oko 5.44 milijarde eura. Dakle, za 4 godine kumulativni rast BDP-a će iznositi 11 odsto i ukazuje na dobar uzlazni trend. Međutim, evidentno je da je rast vrijednosti budžeta supstancijalniji u istom vremenskom okviru, pa stoga ova dva indikatora nisu sasvim solidno sinhronizovana – ističe Vučinić.

Novi krediti povećavaju ukupan dug

Vučinić ističe i da je karakter budžetski predviđenog zaduženja dvosmislen.

– Sa jedne strane, dobro je što se dug koristi da se servisiraju stari dugovi. Sa druge stoji činjenica da novi krediti povećavaju ukupan dug. Na taj način se povećava bruto dug u odnosu na BDP, što je najmerodavniji indikator koji reflektuje kreditnu sposobnost države. Ipak, ovaj količnik bi se mogao smanjiti snažnim rastom BDP-a u 2023. Stabilnost duga u odnosu na BDP je imperativ, obzirom da se on odražava na kreditni rejting, koji u kombinaciji sa referentnim kamatnim stopama i relevantnim tržišnim indikatorima utiče na buduće cijene zaduživanja – navodi Vučinić.

Vučinić navodi i da predlog budžeta na prvi pogled ne reflektuje konzervatizam u procjenama, što bi bilo donekle očekivano u zamršenoj geopolitičkoj situaciji, gdje bi ekonomije mogle da iskuse značajne eksterne šokove, što bi prouzrokovalo pad BDP-a.

– Prognoza povećanja prihoda države se zasniva na izuzetno snažnom povećanju naplate PDV čija vrijednost se procjenjuje na 959 miliona eura i predstavlja rast u odnosu na 749 miliona eura predviđenih prvobitnim budžetom za 2022, čija je prognoza kasnije rebalansom pojačana na 815 miliona. Znakovito je da se naplata PDV u 2022. realizuje uspješnije u odnosu na prvobitnu projekciju, ipak, upitno je da li će isti pozitivan trend biti na djelu i u 2023. godini, s obzirom da se Crnoj Gori, prema nekim analizama, predviđa rast BDP-a od 3.5 do četiri odsto, što je otprilike duplo manje od rasta koji se ostvaruje u 2022. Pored toga, Evropska komisija predviđa izuzetno skroman i gotovo zanemarljiv rast BDP-a država u Eurozoni, koji će u prosjeku iznositi 0.3 odsto – navodi Vučinić.

Vučinić smatra i da su prihodi od PDV-a predviđeni budžetom porasli kumulativno za 32 odsto u odnosu na 2019. godinu, što je impresivan rezultat.

– Povećanje plata za državne službenike može se smatrati opravdanim prilagođavanjem zarada efektu inflacije. Međutim, i dalje se nameće pitanje racionalizacije javne uprave. Optimizacija bi se sprovela u uslovima približno nulte nezaposlenosti, kada bi mobilnost na tržištu rada bila naročito podstaknuta. Stoga se država treba fokusirati prevashodno na razvoj ekonomije. Takođe, u fokusu treba biti razvoj mogućnosti za prekvalifikaciju za poslove iz domena digitalne ekonomije. Smanjivanje državnog aparata bi se adekvatno sprovelo uz unaprijed predviđene finansijske kompenzacije za viškove. Količnik bruto plata u odnosu na totalne rashode iznosi 21.9% za Crnu Goru. Ako poredimo sa državama regiona ustanovićemo da ovaj količnik iznosi 18.6% za Srbiju, 14.9% za Hrvatsku. Ako za primjer uzmemo Slovačku, možemo vidjeti 19.8%. Jasno je da u Crnoj Gori postoji prostor za optimizaciju određene vrste – zaključuje Vučinić.

Dan

Provjerite slična mjesta

Od početka mjeseca cijena nafte na svjetskom tržištu se snizila za 14 dolara

Od početka mjeseca cijena nafte na svjetskom tržištu doživljava konstantan pad. Neki od razloga su …