Država bez mehanizama da uzme ruske i ukrajinske pare

Od početka rata u Ukrajini, u Crnoj Gori je boravište veliki broj stranaca, naravno, najviše Rusa i Ukrajinaca, koji su svoje države napustili zbog ratnih razaranja ili od političkih pritisaka u svojoj zemlji.

Crna Gora je, na taj način, postala utočište u koje se mogu skloniti dok se situacija ne poboljša.

Rat u Ukrajini doveo je do velike migracije, kako Rusa tako i Ukrajinaca, prvih prema Gruziji i okolnim zemljama, drugih ka Evropskoj uniji, dok je veliki broj njih došao i u Crnu Goru kao kranju destinaciju, ili kao početnu stanicu za odlazak u neke druge države.

Prema podacima Ministasrtva unutrašnjih poslova, od 113.000 Rusa koji su stigli do naše zemlje i koristili pravo boravka od 90 dana, oko 13. 500 je dobilo boravište. Isto to pravo je dobilo 11.100 Ukrajinaca.

Finansijski analitičar Oleg Filipović kaže da je ovakav priliv stranih državljana, s obzirom na broj stanovnika u Crnoj Gori, neminovno uticao na dio finansijskog sektora.

– To je uticalo na bankarski sektor zbog povećanja obima transakcija, ali i na tržište nekretnina. Uvećane su cijene rente i prodajne cijene kvadratnog metra stambenog i poslovnog prostora. To je, naravno, uticalo na ova tržišta i kroz povećanje prihoda po osnovu poreza, jer su mnogi od njih koji su dobili boravište otvorili sopstvene firme, koje su u najvećem dijelu sa jednim ili dva zaposlena – kaže Filipović.

Gdje su pare?

Dolazak velikog broja stranaca donio je i veliki novac u Crnu Goru. Na primjer, samo otvaranje kompanije košta oko 500 eura, a godišnje održavanje oko 1.500 do 2.000 eura. Ako uzmemo u obzir koliko je ukupno “novih” stranaca koji su dobili pravo boravka u našoj zemlji, oni moraju trošiti najmanje 1. 000 eura mjesečno za stanarinu, komunalije, hranu, izlaske, garderobu, gorivo. To je, najmanje, oko 250 miliona godišnje.

Tu su i kupovine avio-karata, renta-kar vozila i troškovi za djecu, jer su većinom došle kompletne porodice. Zato se i otvara pitanje da li država ima koristi od tolikog novca….

Pitanje je, međutim, koliko je država Crna Gora iskoristila dolazak ovako velikog broja stranaca i njihovo započinjanje novog života, ali i biznisa. Za razliku od Crne Gore neke zemlje su sličnu situaciju umjele veoma dobro da iskoriste.

Krajem oktobra, gruzijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da se u zemlji nalazi 112. 733 ruskih državljana koji su stigli od januara do septembra. Zemlja je postala jedna od najpopularnijih destinacija među Rusima koji su napustili Rusiju od početka vojne operacije u Ukrajini.

– Priliv ljudi iz Rusije utiče na ekonomiju zemlje. Prema posljednjoj prognozi MMF-a, rast BDP Gruzije u 2022. biće 10 odsto, u oktobru je MMF predvidio rast od 8,8, a prije izbijanja neprijateljstava u Ukrajini 5,9 odsto. Prosječan godišnji privredni rast za prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 10,3, a prognoza za privredni rast u 2022. je podignuta na 10 odsto – izjavio je predsjednik Narodne banke Gruzije Koba Gvenetadze.

Brojni finansijski efekti

Finansijski analitičar Oleg Filipović kaže da će efekat novih finansijskih kretanja zbog većeg broja stranaca biti da će doći do povećanja Bruto državnog proizvoda.

– Suštinski, uticaj se može posmatrati na više načina. Firme isplaćuju plate i doprinose, plaćaju porez na dodatu vrijednost i na taj način će doći do neznatnog povećanja suštinskih prihoda, a samim tim i do povećanja javne potrošnje. Jedan dio potencijalnih prihoda se neće vidjeti, i to prevashodno se može vidjeti na tržištu nekretnina, tačnije na tržištu rente, a manje na prodajnom tržištu nekretnina – kaže Filipović.

Prema izjveštaju Transparency International Georgia od 8. novembra, Gruzija je u periodu januar-septembar dobila oko 2,2 milijarde dolara od transfera novca, turizma i izvoza robe iz Rusije, što je 2,6 puta više od cifre za isti period prošle godine i 64% više nego u januaru-septembru 2019. godine, u posljednjoj pre-kovid godini. Ove stavke prihoda činile su 12,6% gruzijske ekonomije u 2022. U istom periodu 2021. godine, ova cifra je bila 6,3%, u 2019. godini – 10,4%.

U ovom trenutku, međutim, država Crna Gora, izgleda, nije u stanju da naplati ni dio novca koji joj pripada. Rusi, za razliku od Ukrajinaca, zbog sankcija imaju problem sa otvaranjem računa u Crnoj Gori, što, na primjer u Gruziji nije nikakav problem, pa sve češće pribjegavaju raznim marifetlucima, što, opet, sprečava državu da naplati ono što joj pripada. Prema Institutu za razvoj slobode informacija (IDFI), gruzijskoj nevladinoj organizaciji, više od 45.000 Rusa otvorilo je račune u Gruziji između februara i avgusta.

Filipović podsjeća da je opštepoznato da su vlasnici stanova u Crnoj Gori počeli masovno da daju otkaze domaćem stanovništvu, i po skoro duplo većim cijenama izdaju ih Rusima, Ukrajincima i ostalim strancima.

– U ovom slučaju mali broj rentiranih stanova se prijavljuje. Plaćanje se najčešće vrši direktno u gotovini, manjim dijelom preko računa, što znači da će efekat osjetiti stanodržci. Država neće ostvariti značajni efekat, dok su najveći gubitnici građani koji, ili moraju napustiti stanove, ili biti spremni da plaćaju veću rentu. To dovodi do zaključka da država mora naći mehanizam kako da, sa jedne strane obezbjedi povećanje prihoda putem zaustavljanja sivog tržišta rente, i sa druge strane, naći rješenje za onaj dio populacije koji ne može ispratiti ovo povećanje – kaže Filipović.

Sva je prilika da oko 30. 000 stranaca koji su dobili pravo na boravak u Crnoj Gori ima tretman “turiste” i da se država mnogo i ne trudi da obezbijedi značajnije finansijske efekte. Ili, možda, nema mehanizme.

Dan

Provjerite slična mjesta

Od početka mjeseca cijena nafte na svjetskom tržištu se snizila za 14 dolara

Od početka mjeseca cijena nafte na svjetskom tržištu doživljava konstantan pad. Neki od razloga su …