Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Opravdavajući to vanrednim stanjem u zemlji, ukrajinska vlast je odlučila provesti nacionalizaciju strateških kompanija u zemlji, koji su dosad bili u vlasništvu oligarha, piše Index.
Među njima je svakako najzanimljivija osoba Igor Kolomojskij, oligarh koji je bio blizak predsjedniku Zelenskom.
Kolomojskij je posjedovao televizijski kanal 1+1, na kojem se emitirala serija Sluga naroda, u kojoj je Volodimir Zelenskij utjelovio glavni lik ukrajinskog predsjednika. Serija je kasnije korištena na spomenutom kanalu u političke svrhe, kada je bilo jasno da će se Zelenskij kandidirati za predsjednika Ukrajine. Kolomojskij je imao jasan interes u podršci predsjedničkom kandidatu, jer je bio u otvorenom sukobu s tada aktualnim predsjednikom Petrom Porošenkom.
Predsjednik Zelenskij je pobijedio na izborima zahvaljujući na retorici u kojima su glavne političke poruke bile: borba s korupcijom i rasturanje oligarhijskog sistema. Također je prema odmentnutim republikama (LNR i DNR) slao pomirljive tonove pozivajući ih na pregovore, što je bio veliki zaokret u odnosu na dotadašnju militantnu politiku koju je vodio Porošenko.
Iako je Kolomojskij značajno podržavao Zelenskog na predsjedničkim izborima, trenutna ukrajinska vlast na čelu s predsjednikom Zelenskim je u otvorenom sukobu s oligarhom. Još u kolovozu je Zelenskij potpisao tajnu uredbu, u kojoj je ukinuto državljanstvo nekoliko visokih ukrajinskih dužnosnika.
Među njima je najveće ime bio upravo Igor Kolomojskij. Kolomojskom je oduzeta ukrajinska putovnica, i trenutno se nalazi u Izraelu. Osim ukrajinske putovnice, Kolomojskij posjeduje kao pripadnik židovske zajednice i izraelsku putovnicu.
Za Kolomojskim je izdana Interpolova tjeralica jer je FBI pokrenuo istragu zbog njegovih poslova u Zapadnoj Virginiji te Ohiu. Sud u SAD-u je naveo i opisao kako je Kolomojskij koristio svoju kontrolu nad Privat bankom da bi preko lažnih tvrtki i offshore računa izvukao novac iz Ukrajine u SAD. Stoga, jedan dio američke elite nije zadovoljan zadržavanjem utjecaja na predsjednika Ukrajine.
Donedavno je Ukrajina odbijala izručiti Kolomojskog, jer se radi o izuzetno utjecajnog osobi, koja posjeduje veliku količinu obavještajnih, financijskih i političkih podataka. Ipak, s druge strane, ukrajinska vlast je htjela umanjiti utjecaj Kolomojskog u zemlji te su mu ukinuli državljanstvo, a od nedavno i nacionalizirali imovinu.
Kolomojskij i njegovi partneri iz Privat grupe su izgubili 42% udjela u kompaniji UKRNAFTA i 60% u kompaniji UKRTATNAFTA. Imovina oduzeta odlučno i brzo, a Kolomojskij nije stigao ni reagirati. Osim Kolomojskog, manji dioničari njegovih kompanija su također upali u to kolo nacionalizacije te su ostali bez udjela u kompanijama. Ono što je još zanimljivo, sve se ovo događa u trenutku kada ruski sud u Kazanu podiže optužnicu protiv Igora Kolomojskog i njegovog partnera Genadija Bogoljubova te im sudi u odsutnosti.
Optuženi su za „organiziranje kriminalne zajednice“. Riječ je dugotrajnom gospodarskom sporu oko rafinerije nafte u Kremenčugu (koja je sada de facto uništena stalnim granatiranjem i obustavljanjem rada).
Dakle, iako je donedavno bio jedan od najbogatijih i najmoćnijih osoba u Ukrajini, milijarder i oligarh, Kolomojskij ima za vratom FBI, oduzeta mu je ukrajinska putovnica, njegove kompanije su nacionalizirane, a još mu se sudi i u Rusiji.
Nacionalizacija
Odluka o nacionalizaciji je donesena u Povjerenstvu za vrijednosne papire i burzu, na temelju zakona o ratnom stanju i naredbi Glavnog stožera vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Ukrajine. To je posebno naglašeno u ukrajinskim medijima. Najvjerojatnije tako predsjednik Zelenskij pokušava umanjiti vlastiti sukob s Kolomojskim, ali dati i do znanja drugim oligarsima da ne pokušavaju igrati dvostruku igru.
U sklopu tog zakona se osim Kolomojskom, imovina oduzela i drugim oligarsima. Milijarder Vjačeslav Boguslajev je nedavno uhićen pod optužbom za izdaju, nakon čega je nacionalizirana tvornica aviona Motor Sič u Zaporožju, koja je bila u njegovom vlasništvu. Do 2014. godine bio je član proruske stranke Partije Regija, jedno vrijeme je bio i zastupnik u parlamentu.
Potvrđeno je da ima rusko državljanstvo, a sumnja se da je prodavao dijelove motora za helikoptere ruskoj vojsci u toku rata.
Idući je Konstantin Ževago, prošle godine označen kao treći najbogatiji čovjek u Ukrajini, a časopis Forbes ga je istaknuo kao najmlađeg milijardera u Europi.
On je bio dio političke grupacije okupljene oko Julije Timošenko, slično kao i Igor Kolomojskij. Sličnost tu ne staje, jer je za Ževagom podignuta Interpolova tjeralica. Tereti ga se da je preko offshore kompanija pronevjerio 113 milijuna dolara iz svoje ugašene banke. Prema zadnjim informacijama, Ževago se nalazi negdje u Monaku, a ukrajinska vlast je nacionalizirala njegovu automobilsku kompaniju AvtoKrAZ, koja se bavi proizvodnjom kamiona.
Zadnji na listi milijardera koji su se našli u nemilosti ukrajinskih vlasti u ovom krugu nacionalizacije je Konstantin Grigorišin. Njemu je oduzeta kompanija Zaporožtransformator, koja je u stečaju. Iako je rođen u Zaporožju, dobar dio života je proveo u Rusiji, gdje je sklopio i ključne poslovne veze.
Tek u 2016. godini traži i dobiva ukrajinsko državljanstvo, u trenutku kada je sud u Rusiji izdao nalog za njegovo uhićenje. U 2018. godini našao se na listi osoba kojima su uvedene sankcije od strane Vlade Ruske Federacije.
Rinat Ahmetov
U ovako širokoj akciji, nemoguće je ne primijetiti kako je Rinat Ahmetov, jedan od najutjecajnijih osoba u Ukrajini, izbjegao nacionalizaciju svoje imovine. To je izazvalo razne špekulacije da ukrajinske vlasti nacionalizacijom određenih kompanija i udarom na pojedine oligarhe pogoduju drugoj struji oligarha.
Situacija ipak nije tako jednosmjerna. Rinat Ahmetov, koji odbija da ga se naziva oligarhom, otpočetka rata je napustio medije koje je posjedovao prilikom proglasa „zakona protiv oligarha“ i ruske okupacije njegovih kompanija na jugoistoku Ukrajine.
Ahmetov je prije rata bio poznat kao protivnik sadašnjeg predsjednika. Njegovi su TV kanali podržali jednog od njegovih protukandidata na izborima u 2019. godini i bili su izrazito kritični prema Zelenskom.
U studenom 2021. godine predsjednik Zelenskij optužio je Ahmetova da je angažiran da pomogne u planiranju državnog udara protiv njega od strane Rusije. Ahmetov je naravno demantirao te tvrdnje. Optužbe su bile kulminacija spora između Zelenskog i Ahmetova u sklopu napora predsjednika da se obračuna s korupcijom.
Ipak, odnos se promijenio početkom rata. Ahmetov, sada kad mu je veliki dio poduzeća pod ruskom okupacijom, pristao na povlačenje iz medija. Iako njegova SCM grupa i dalje posjeduje veliki broj kompanija vezanih za energetski i metaloprerađivački sektor, njegove kompanije nisu nacionalizirane.
Porošenko i Medvečuk
U kontekstu odnosa s trenutnom ukrajinskom vlašću posebno je zanimljivo promatrati dvije osobe: Petra Porošenka i Viktora Medvedčuka. Petro Porošenko je bivši predsjednik Ukrajine, izrazito proukrajinski i prozapadno nastrojen, a prije rata u ovoj godini je bio zagovaratelj vojnog rješenja situacije na istoku Ukrajine.
S druge strane, Viktor Medvedčuk koji je nedavno razmijenjen u Rusiju za dvjestotinjak zarobljenih ukrajinskih vojnika, bio je godinama vođa proruske oporbe i osoba koja je imala bliske veze s ruskim vlastima. Čak ga s predsjednikom Putinom veže kumstvo.
Njegovi poslovi u Ukrajini su propali još prošle godine. Pod teškim optužbama da je usmjeravao novac iz svoje rafinerije, čije se sjedište nalazi u Rusiji, separatistima u DNR i LNR, ukrajinski istražitelji su ga pokušali uhititi. Ono što je postalo zanimljivo, Medvedčuk tu nije bio sam.
