Izvještaj MMF-a: Inflacija će trajati godinama, realne plate u padu

Inflacija u regionu će trajati godinama, a realne plate uprkos nominalnim povećanjima su u padu zbog efekta inflacije, jedan je od zaključaka prezentacije o regionalnom rastu, koji su predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda juče održali u Sarajevu.

Prema podacima za BiH, u narednom periodu se očekuje pad ekonomskih aktivnosti, a inflaciju i dalje podstiču visoke cijene energenata i hrane. Dobra vijest je što je, prema procjenama MMF-a, BiH manje ranjiva na energetske šokove od većine zemalja u zapadnoj Evropi.

Republiku Srpsku, kako su ocijenili, čeka izazovna fiskalna godina jer će zbog finansijske situacije morati dosta pozajmljivati, iako kamatne stope u BiH nisu rasle kao što je to slučaj u evrozoni.

Naime, kako su objasnili, RS se 2018. godine u obveznicama zadužila za oko 550 miliona maraka na godišnjem nivou, 2021. za oko 850 miliona, dok su zaduženja u narednoj godini planirana u visini od milijardu maraka.

Što se tiče realnog rasta, ocijenjeno je da će on biti na visini od oko dva odsto na godišnjem nivou, u odnosu na četiri odsto koliko je to bilo prije dvije godine. Visoka stopa inflacije mogla bi pasti na oko 3,5 odsto u 2024. godini, a dobra vijest je što u BiH nema većih povećanja cijena električne energije, što je važan faktor u ukupnoj inflaciji.

Jedno od najznačajnijih zapažanja izvještaja je proračun da su plate, uprkos nominalnom rastu od 14 odsto na godišnjem nivou, realno pale za dva odsto u odnosu na isti period.

Generalno gledano, kako su naglasili, na negativne trendove globalno najviše je uticao rat u Ukrajini, posebno u EU koja je zbog manjka ruskog gasa suočena s velikim energetskim izazovima u narednom periodu.

Što se tiče EU, najmanje izazova u energetskom sektoru u pogledu uticaja na domaćinstva ima Mađarska, koja je izuzeta od dijela evropskih energetskih sankcija prema Rusiji, iza nje su Francuska, Švedska i Španija, dok su najugroženije zemlje Estonija, Nizozemska, Italija i Danska.

“Neizvjesnost je na visokom nivou s realnim očekivanjima za pogoršanje kako se geopolitičke tenzije i inflacija dalje budu odražavale na ekonomiju”, jedan je od zaključaka. Na rizike će i u narednom periodu najviše uticati rat u Ukrajini, energetska neizvjesnost, poremećaji lanaca snabdijevanja, kriza rasta troškova života, monetarne restrikcije od strane centralnih banaka, kovid zaraze, kao i moguća recesija u Kini i Americi.

Dobra vijest na globalnom nivou je, kako ističu stručnjaci MMF-a, što su domaćinstva bolje pripremljena na finansijske izazove, ali upozoravaju da se mogući trendovi moraju pažljivo posmatrati.

Senad Softić, guverner Centralne banke, kaže da je ova banka spremna da učestvuje u zajedničkim nastojanjima da se pronađu bolji izgledi za budućnost bh. ekonomije.

“Svjesni smo da živimo u vrijeme velike neizvjesnosti i da se cijela Evropa suočava s istim izazovima od rata u Ukrajini, energetske krize do visoke inflacije. Svi imamo iste ili slične probleme, te je stoga neophodna snažna koordinirana akcija”, istakao je Softić, kako prenosi Fena.

Gabriel di Bela iz Evropskog odjela MMF-a je rekao da rat u Ukrajini kreira više izazova za region, a među njima je povećana inflacija koja je rezultirala koordiniranim odgovorom centralnih banaka širom svijeta.

“Posljedica sve viših cijena hrane i energije jeste da je došlo do povećane inflacije u regionu bez obzira da li je riječ o ekonomijama u razvoju ili naprednim ekonomijama. Šezdeset do sedamdeset odsto procenata povećanja inflacije koje smo vidjeli u avgustu ove godine jeste zbog zajedničke kombinacije viših cijena hrane i energije”, naveo je Di Bela.

Nezavisne

Provjerite slična mjesta

Reagovanje Telekoma: Sindikat ne osjeća bilo kakvu odgovornost

Tendencioznim ili namjerno pogrešnim tumačenjem Zakona o štrajku, rukovodstvo Sindikata već 20 dana svjesno pokušava …