Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Umjesto što vlast tradicionalno moljaka komercijalne banke da joj posude novac za finansiranje budžeta, država ima na raspolaganju daleko efikasnije metode za prikupljanje prijeko potrebnih novih prihoda. Ti mehanizmi su već primijenjeni u zemljama EU i imaju dobre rezultate.
Piše: Predrag ZEČEVIĆ
Kao veoma dobar način za dodatne prihode zemlje EU su uvele poreze na depozite, finansijske transakcije i specijalne poreze na ekstra dobit onih kompanija koje su profitirale od ove nove krize.
POREZ NA VEĆE DEPOZITE
Članica EU, Hrvatska, je prije pet godina uvela poreze na štednju (depozite) i to je rezultiralo sa dodatnih oko 50 miliona eura u hrvatskoj državnoj kasi.
Što se tiče Crne Gore, depoziti u komercijalnim bankama na kraju prošlog mjeseca su iznosili čak PET milijardi eura i najveći su u istoriji.
Ogromni rast depozita se tumači na nemogućnost da preduzeća svoj novac plasiraju na produktivniji i profitabilniji način, što nije dobro jer bi taj novac trebao da se upotrijebi za stvaranje nove vrijednosti.
Drastično je porasla je i štednja stanovništva, ali je taj podatak za potpuno novu analizu.
Ideja je da se razumnom kamatnom stopom oporezuju svi depoziti iznad 5.000 eura, kako bi se pokušalo “istjerati” novac iz banaka i taj novac uložio u privredne aktivnosti. Ali da se ne ugrožavaju oni koji imaju najmanje.
POREZ NA FINANSIJSKE TRANSAKCIJE
11 članica EU je već uvela neke vrste poreza na finansijske transakcije prije sedam godina što je rezultiralo godišnjem prihodu od 37 milijardi eura. U Crnoj Gori je postojala ideja za tako nešto ali se naprasno od te ideje odustalo.
Naime, CBCG je još prije nekoliko godina ocijenila da je taj porez nepotreban i tako zaštitila komercijalne banke i omogućila im veći profit.
Suština svega je uvođenje Tobinovog poreza koji je uveden u SAD 70-tih godina prošlog vijeka.
POREZ NA EKSTRAPROFIT BANAKA
Zahvaljujući povoljnim uslovima, neprimjerenom povećanju raznih naknada i rastu kreditne aktivnosti zbog programa “Evropa sad”, banke su ostvarile enormne profite za prvih devet mjeseci ove godine. Tako je na kraju trećeg kvartala, ukupni profit banaka iznosio čak 64,4 miliona eura.
Ideja je da se ova ekstra dobit oporezuje sa nekom razumnom stopom slično kao što je EU preporučila uvođenje poreza na ekstraprofit energetskim kompanijama koje su ostvarile ogromne profite zbog rasta cijena energenata. Prostora za to ima jer komercijalne banke imaju ogromne profite.
Najveći profit, 19,2 miliona eura, ostvarila je Crnogorska komercijalna banka, za kojom slijede NLB i Erste sa dobitkom od 13,62 miliona, odnosno 10,06 miliona eura.
Hipotekarna banka je treći kvartal završila sa profitom od 8,76 miliona eura, Adriatic sa 4,2 miliona, a Universal Capital sa 3,53 miliona eura.
Decenijama nazad, profiti i plate zaposlenih u finansijskom sektoru su enormne i daleko najveće u Crnoj Gori. Procjena autora je da bi uvođenjem ovog poreza Crna Gora mogla namaknuti 100-150 miliona eura novih prihoda.
