Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
Vozila koja koriste lica sa invaliditetom biće oslobođena naplate putarine na auto-putu „Princeza Ksenija“, dok će policija, hitna pomoć i vatrogasci biti oslobođeni samo u slučaju intervencija na auto-putu, predviđeno je izmjenama Zakona o putevima, koji je juče dobio podršku skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Izmjenama se, kako je kazao ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, prepoznaje postojanje auto-puta, odnosno prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa i definiše da se novac od naplate putarine preusmjerava Monteputu i koristi za održavanje.
Sozina
Jovanka Laličić (DPS) kazala je da oslobađanje policije, hitne i vatrogasne službe od plaćanja putarine ne bi bio veliki udar na budžet Monteputa i najavila amandman kojim će to tražiti. Ibrahimović je kazao da neće imati ništa protiv ako bude jedinstveni stav poslanika da se policija, hitna i vatrogasna služba oslobode plaćanja putarine, ali i dodao da je ista praksa u regionu.
Dejan Đurović (DF) i Zdenka Popović (Demokrate) tražili su da se mještani Opštine Bar oslobode putarine kroz tunel Sozina, koji su iako žive u neposrednoj blizini plaćali 17 godina, što je Ibrahimović ocijenio kao diskriminaciju ostalih građana. Ukazao je da su već potrebna veća ulaganja u Sozinu, te da im zbog toga treba više novca.
Branko Radulović (PZP) je istakao da nema samoodrživosti auto-puta bez 18.000 automobila na dnevnom nivou tokom svih 12 mjeseci godišnje. Ibrahimović mu je odgovorio da je najveći broj automobila koji je prošao auto-putem u jednom danu bio 14.000 i ukazao da su svjesni da ta saobraćajnica nikada ne može biti isplativa.
Podržan je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o efikasnom korišćenju energije, kojim se uvodi nacionalni energetski klimatski plan kao krovni dokument države u narednom periodu. Prema riječima Ibrahimovića, predloženim zakonom definisano je da sve nove zgrade imaju sertifikat o energetskoj efikasnosti, što će, kako očekuje, doprinijeti jačanju svijesti građana i zaposlenih u javnim institucijama o uštedi energije.
Datum potpisa naknadno
Odbor je dao zeleno svjetlo Prijedlogu zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, Petar Ivanović (DPS) je izdvojio mišljenje, a tokom rasprave je problematizovano što tim aktom nije određen tačan datum održavanja popisa, već je ostavljeno Vladi da donese odluku o tome. Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da je to urađeno kako se ne bi ponovila praksa iz 2003. godine kada je zakon o popisu mijenjan šest puta zbog datuma održavanja, ali i zbog neizvjesnosti uzrokovanih pandemijom.
Preporuka je da se popis ne poklapa sa izborima, pa je realno da on bude održan na jesen naredne godine, u septembru ili oktobru. Neophodno je minimum šest mjeseci od donošenja zakona da bi se sprovele pripreme i održao popis – rekao je Damjanović, dodajući da će nakon određivanja datuma popisa obaviti konsultacije sa matičnim skupštinskim odborom.
Laličić je ukazala da je problematičan i obuhvat lica koja treba da budu popisana, te da temelj tog rješenja treba da budu Zakon o prebivalištu i boravištu i Zakon o strancima.
Šta znači izraz uobičajeno mjesto boravka, zakoni ne prepoznaju tu odrednicu – pitala je Laličić, na šta je Damjanović odgovorio da je predloženi zakon usaglašen ne samo sa domaćim zakonodavstvom, već i direktivama EU.
To je naša obaveza i ne bismo smjeli da odemo van preporuka. Ovako će se izbjeći da se višestruko računa jedno te isto lice – tvrdi Damjanović.
On je naveo da će na popisu biti do 70 pitanja i da sva imaju istu važnost za državnu administraciju.
Apelujem na sve da popis doživimo kao ozbiljan doprinos svih građana da tačnim davanjem podataka pomognu državi u kreiranju javnih politika. Ako mi ne politizujemo ovo pitanje, neće ni građani – rekao je Damjanović.
Bogdan Božović (SNP) kazao je da vjeruju da su nakon 30. avgusta stvoreni uslovi da se građani slobodno izraze na popisu, dok je Ivanović ukazao da statistika kao nauka ne poznaje 30. avgust, već da postoje načela po kojima se sprovodi popis.
Bez podrške izvještajima o radu CBCG
Odbor juče nije podržao godišnje izvještaje o radu Centralne banke i Savjeta za finansijsku stabilnost za 2019, 2020. i 2021. godinu, izvještaje o stanju energetskog sektora Crne Gore za prošlu i pretprošlu godinu, kao ni izvještaje o radu Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki. Podržani su izvještaji o radu Fonda za zaštitu depozita za 2019, 2020. i 2021.
Pobjeda
