Važno obraćanje predsjednice Privredne komore Nine Drakić

Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić otvorila je regionalnu Konferenciju o ekonomiji – Montenegro 2022, koja se u organizaciji Privredne komore Crne Gore, održava od 26. do 28. oktobra u Budvi.
Jedan od najuticajnijih ekonomskih skupova u regiji, u Bečićima je 11. put okupio poslenike privrede i ekonomske misli, predstavnike međunarodnih institucija, asocijacija i akademske zajednice, koji će razgovarati o budućnosti – kako i glasi tema ovogodišnje konferencije – u nastojanju da kroz dijalog dođu do odgovora važnih za poslovnu zajednicu regiona i šire, te za društvo u cjelini.
Obraćanje dr Nina Drakić:
„Uvod u Konferenciju napravili smo panelom posvećenom mladima. Evropska komisija je 2022. godinu proglasila Godinom mladih, što je bio dodatni povod da otvorimo podijum za generaciju koja stasava, kada je biznis u pitanju i kojoj pripada budućnost. Sudeći po onome što smo čuli, naš region ima značajan potencijal za ekonomski razvoj, prije svega u ljudima koji svojim razmišljanjem, brzinom učenja, djelovanja, spremnošću na prilagođavanje promjenama imaju potencijala da drže korak sa savremenim svijetom. Moramo im dati dovoljno prostora i slobode da bi ih zadržali i na dobrobit ekonomije i društva iskoristili njihov potencijal. Sa zadovoljstvom mogu reći da je naša institucija, Privredna komora Crne Gore, koja je ušla u 95-u godinu svog trajanja i kroz organizovanje ovog događaja i nizom drugih aktivnosti koje je započela sa Unijom mladih preduzetnika potvrdila da joj je bitan glas mladih.
Ovogodišnja Konferencija nosi naziv Razgovori o budućnosti. Na ovim prostorima dugo već govorimo o prošlosti, gubeći kroz to izoštrenost pogleda na budućnost. Stoga je namjera da okupljeni oko ovako postavljene teme, kroz različite panele koji će se baviti pojedinačnim oblastima važnim za dostizanje održivog rasta, dođemo do zaključaka koji nam mogu biti putokaz. Na neophodnost takvog pristupa učila nas je pandemija COVID-19 koja je u jednom momentu paralisala čitav svijet. Sa slabljenjem zdravstvene, nastale su druge krize globalnih razmjera koje su značajno poremetile odnose na tržištu, što je uzrokovalo deficite roba od vitalnog značaja, uzrokovalo inflaciju, poskupljenja i na finansijskom tržištu, a i usporilo mnoge investicije. To je dobrano osjetio i region Zapadnog Balkana, koji se grčevito bori za svoju evropsku perspektivu, za koju je pitanje koliko je blizu ili daleko.
Imala sam prilike da prije dva dana predstavljam komore zemalja Zapadnog Balkana na Poslovnom forumu organizovanom u okviru Berlinskog procesa, inicijativi koja je 2014. kada je uspostavljena, kao ni jedna do tada ulila optimizam jer je ovom prostoru pokazala interesovanje Evropske unije za nas, našu bolju povezanost u svakom smislu i ukupni razvoj, a sve sa ciljem da u svakom pogledu budemo spremniji onoga dana kada postanemo njene članice. Nakon višegodišnje pauze, Unija je riješila da oživi ovu inicijativu i želim da vjerujem da će to biti okvir koji će potvrditi opravdanost onog prvobitnog optimizma. Na više sastanaka koji se ovih dana dešavaju u Berlinu, kao uvod u Samit šefova vlada zakazan za 3. novembar naglašeno je da je prioritet Njemačke i drugih članica Berlinskog procesa Zapadni Balkan u Evropskoj uniji, kao i njegov ekonomski prosperite, te time i prosperitet za sve građane.
Region treba da ohrabri činjenica da će na Samitu biti potpisani ključni sporazumi o mobilnosti, koji predstavljaju temelj Zajedničkog regionalnog tržišta. Njima se predviđa priznavanje visokoškolskih kvalifikacija, stručnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekate, kao i slobodno kretanje sa ličnim kartama širom Zapadnog Balkana.
Takođe je kroz razgovore o energiji u okviru istog formata naglašeno da su dekarbonizacija proizvodnje energije i put do klimatske neutralnosti veliki, ali istovremeno kriju velike mogućnosti. Trenutna energetska kriza nam imputira da se kroz povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije smanjuje zavisnost i povećava sigurnost snabdijevanja energijom. Stoga i Savezni ministar privrede i zaštite klime Njemačke ističe da je važno ojačati regionalnu saradnju u energetskom sektoru između zemalja Zapadnog Balkana, poručujući da je Savezna vlada spremna da podrži zemlje regije na tom putu zajedno sa svim partnerima Berlinskog procesa.
Nema dileme da ekonomije zemalja članica EU i van nje moraju pronaći formulu za dostizanje balansa između sigurnosti u snabdijevanju energijom, stabilnosti cijena energije i obaveza da se postigne klimatska neutralnost. Stoga industrija čiste energije i obnovljivi izvori moraju biti značajno podržani zajedničkim mehanizmima oporavka i otpornosti i moraju biti dio ekonomskog oporavka i zemalja Zapadnog Balkana koje svoju budućnost vide unutar Evropske unije. Cilj je težak, a svako odlaganje bilo bi cjenovno i ekološki neodrživo, pa iskazanu spremnost zapadnih partnera da nas podrže treba iskoristiti na pravi način, prateći odredbe Zelene Agende, na što smo se i obavezali.
Nažalost, iza nas je dosta mehanizama koji su nam bili na raspolaganju, a nijesmo ih iskoristili. Tu mislim na sve što je omogućavala CEFTA, baš kao i okvir Jedinstvenog regionalnog tržišta. Uprkos tome što su komore i poslovne zajednice apelovale i ukazivale da treba da uklanjamo barijere da bi privreda bolje i jednostavnije sarađivala, kreatori politika nijesu uvijek jasno čuli naš glas. Stoga je važno da pokušamo biti direktniji i istrajniji, kako bi osjetili benefite procesa koje su Evropska unija i njene ekonomski najrazvijenije članice spremne da podrže.
Kroz panel o izgledu Zapadnog Balkana i EU u 2023. godini dobićemo, sigurna sam, detaljniji osvrt na integracionu budućnost regiona, prije svega sa ekonomskog aspekta.
Vezano za ovu temu, imam potrebu u uvodu da iskažem mišljenje da moramo ostati svjesni činjenice da smo najviše ekonomski upućeni jedni na druge, kao i da trebamo koristiti prednosti poput: mentalitetske sličnosti i međusobnog razumijevanja zbog visokog stepena podudarnosti naših jezika.
Govoreći o tome, podsjetiću da su u periodu od 2006. godine i potpisivanja CEFTA-e učinjeni respektabilni koraci i rezultati na podsticanju ekonomske saradnje i trgovine. Takođe, postoji prostor za veliku slobodu kretanja robe, ali i značajna razlika u nivou konkurentnosti naših privreda, pa je samim tim različita i ekonomska snaga zemalja učesnica u regionalnoj trgovini. To se najbolje ilustruje razlikom u stepenu pokrivenosti uzova izvozom koji se kreće u rasponu od 16 do skoro 76%. Ovo nam ukazuje da je neophodno raditi na jačanju konkurentosti i smanjivanju ekonomske zavisnosti, što nije jednostavan posao ako se posledice covid krize još uvijek osjećaju, uz brojne druge spoljne udare. Zajedničko regionalno tržište, kao cjelovita ekonomska inicijativa još uvijek može pomoći ozbiljnom snaženju naše međusobne ekonomski saradnje, što treba iskoristiti.
A, da bi se pripremili za veću i snažniju konkurenciju nesumnjivo trebamo više vremena, ali i podrške EU fondova koji su nam kroz perspektivu 2021-2027 i uz jasnu spremnost na saradnju usmjerenu ka EU dostupniji.
Ja ću imati zadovoljstvo da na panelu kojim ćemo okončati rad ove Konferencije razgovaram sa dokazanim privrednicima i menadžerima iz našeg regiona, koji svojim uspjesima potvrđuju da znaju kako se suočiti i izboriti sa krizom. Njihova iskustva i iskustva njihovih brojnih uspješnih kolega treba uzimati u obzir i kod eliminisanja barijera i kod kreiranja politika.
Razgovaraćemo ovih dana i o zelenoj tranziciji, te mogućnostima njenog finansiranja sredstvima evrospkih fondova, o transformaciji poslovnih modela uslovljenoj digitalizacijom, te raskoraku obrazovnog sistema i tržišta rada, a što je sve povezano sa izazovima koje sam prethodno pomenula. Pored nabrojanih, istakla bih temu o potencijalima dijaspore za razvoj nacionlanih ekonomija. Da li smo kao zemlje matice dovoljno senzibilni kada je dijaspora u pitanju i koliko uspješno komuniciramo sa njima očekujem da saznamo danas.
Otvorićemo mnoga pitanja, a nadam se i definisati odgovore na njih.
Dragi gosti i prijatelji Privredne komore Crne Gore, ukazala bih i ovim povodom na mogućnost organizovanja poslovnih sastanaka i razgovora, kao posebnoj vrijednosti po kojoj se ova Konferencija prepoznaje. Pozivam vas da to iskoristite, jer je malo događaja koji u ovolikom broju okupe poslovnu zajednicu regiona.
Zahvaljujem svim našim govornicima na doprinosu datom juče, te onom koji će dati danas i sjutra, kroz razgovore o budućnosti koje ovdje vodimo. Veliko hvala mojim kolegama predsjednicima nacionalnih i regionalnih komora regiona na kvalitetnoj saradnji i podršci koju i prisustvom ovdje potvrđuju.
Privredna komora Crne Gore je i ovog puta dobila sponzorsku podršku svojih tradicionalnih partnera, što nam kao organizatoru i njihovoj asocijaciji posebno znači.
Interesovanje medija za Konferenciju je i ovog puta na očekivanom nivou i njihovo pregnuće da atmosfera i diskusija sa ovog događaja bude prenesena dalje, veoma je važna, te im na tome zahvaljujem.
Dozvolite da kažem i da sam ponosna na činjenicu da su organizacija i produkcija ovog događaja, već jedanaestu godinu rezultat samostalnog rada Stručne službe Privredne komore.
I na kraju, želim vam svima ugodan boravak u Budvi, sa uvjerenjem da ćete nakon Konferencije otići sa osjećajem da je Komora organizovala skup koji je opravdao vaša očekivanja.“

Provjerite slična mjesta

Oboren pješak kod kružnog toka, prevezen u bolnicu

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila oko 10,30 časova u Šušanju, u blizini kružnog toka, …