Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
- Da li će Kina spasiti svijet od globalnog zagrijavanja kao posljedice emisije ugljen dioksida ?
- Ispunjenje uslova za karbonsku neutralnost rezultiraće i do 50% većom potražnjom za
aluminijumom i bakrom do 2040.godine.
Analitičar i konsultant za tržišta metala i energetiku, Goran Đukanović, savjetnik predsjednika borda
EPCG, učestvovaće na AFSA aluminijumskoj konferenciji u Kejptaunu, Južna Afrika, u organizaciji
Aluminijumske asocijacije Južne Afrike, od 25. do 28. oktobra.
Đukanović će govoriti o kineskoj strategiji za postizanje cilja karbonske neutralnosti do 2060. godine i ograničenja daljeg rasta emisije ugljendioksida (CO2) do 2030. godine u Kini,kakve će to zahtijevati promjene u industriji i energetskom sektoru Kine i kako će se te promjene odraziti na tržište , potražnju i cijenu aluminijuma i ostalih metala na svjetskom tržIštu, a koji će odigrati važnu ulogu u budućnosti u transformaciji industrije i energetskog sektora ka obnovljivim izvorima energije. Osim aluminijuma, potražnja će naročito porasti za bakrom, niklom, kobaltom i litijumom.
“Upravo je Kina ključna država u svijetu u borbi za smanjenje emisije CO2 i ograničenje rasta globalnog
zagrijavanja, od koje će zavisiti ishod u postizanju karbonske neutralnosti (EU i SAD do 2050.g). Kina
godišnje emituje blizu 12 milijardi tona CO2 što je otrplike trećina ukupne godišnje svjetske emisije CO2.
Ujedno je najveći svjetski proizvođač i potrošač većine metala, a proizvodnja i potražnja za aluminijumom, primjera radi, je blizu 60 % ukupne svjetske proizvodnje i potražnje. Oko 65 % emisije CO2 u Kini potiče iz industrije, a oko 60% energije za industriju dolazi iz termoelektrana, a samo za aluminijumsku industriju blizu 80%”, naveo je Đukanović.
Zanimljiva je činjenica da uprkos obavezi i obećanju o limitiranju emisije CO2 do 2030. godine Kina ima najveću ekspanziju investicija u termoelketrane od 2015.godine, i planira da u periodu 2020. do 2025. pusti u rad 270 gigavata (GW) snage iz termoelektrana, a samo u ovoj godini 30 GW.
Istovremeno se pominje nova tehnologija kojom će emisija CO2 iz novih termoelktrana biti gotovo potpuno eliminisana u budućnosti, dok će se postojeće i starije termoelektrane postepeno zatvarati. Uprkos tome, kineska strategija je da do 2045. godine većina proizvedene energije bude iz obnovljivih izvora energije: vjetar, sunce i hidro energija. Do 2030. godine Kina će imati instalisanu snagu iz solarne energije i vjetrogeneratora od 1200 MW.
“Pomenuo bih da je konferencija u Kejptaunu treća interkontinentalna konferencija na kojoj ću učestvovati i govoriti, nakon Persijskog zaliva i SAD (Sjedinjenih Američkih Država).I to na sve tri konferencije po pozivu organizatora, ne po prijavi”, zaključio je Đukanović.
