Za pet godina legalizovana samo 2.722 objekta

a osnovu podataka dobijenih od jedinica lokalne samouprave, do septembra ove godine predata su nešto više od 56.353 zahtjeva za legalizaciju objekata od 2017. godine, kada je stupio na snagu Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata. Nakon isteka prekluzivnog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, koji je bio propisan osnovnim tekstom zakona, u julu 2018. godine podnijeto je oko 50.000 zahtjeva za legalizaciju. Od tada samo 6.353 – kazala je Pobjedi direktorica Direktorata za razvoj stanovanja i legalizaciju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Radmila Lainović koja ističe da su nezadovoljni dinamikom ralizovanja ovog procesa i da to dovoljno govori o zainteresovanosti građana.

Jedan od glavnih razloga što većina zahtjeva ne može biti riješena je, kako navodi, prekid izrade plana generalne regulacije (PGR) i neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Iz Zajednice opština kazali su Pobjedi da su upoznati sa opredjeljenjem resornog ministarstva da se rade dva posebna zakona i da je formirana Radna grupa u kojoj će učestovati.

– Do sada je obrađeno više od 48.000 zahtjeva dok su donijeta samo 2.722 rješenja o legalizaciji. Nedavno je formirana Radna grupa koja priprema nova zakonska rješenja tako da će legalizacija biti obuhvaćena posebnim zakonom – kazala je Lainović dodajući da je rok za izradu nacrta do kraja godine nakon čega će biti javna rasprava, usaglašavanje teksta sa nadležnim organima i dr.

Nepotpuna dokumentacija

Što se tiče do sada podnijetih zahtjeva, po njenim riječima, mnogi su podnijeti sa nepotpunom dokumentacijom, odnosno u 38.000 predmeta je tražena dopuna. Takođe u preko 8.000 predmeta donijeta su rješenja o prekidu postupka iz već navedenih razloga.

– Prema prikupljenim podacima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte, odnosno naknade za urbanu sanaciju: u budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno preko pet miliona eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos više od sedam miliona eura. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, može da se se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina – kazala je Lainović.

Proces legalizacije se, kako objašnjava, sada sprovodi u skladu sa postojećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Shodno tom zakonu, kako objašnjava Lainović, rješenje o legalizaciji se može donijeti za bespravni objekat koji se nalazi na orto-foto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima ili smjernicama, važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskog dokumenta donijetog u zakonom propisanoj proceduri.

– Ali ukoliko to nije slučaj, postupak se prekida do donošenja plana generalne regulacije. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to takođe jedan od razloga za prekid postupka – kazala je Lainović.

Pobjeda

Provjerite slična mjesta

Pobjeda: Abazović i Joković pripremaju odluku o ulasku Crne Gore u „Otvoreni Balkan“

Abazovićeva vlada koja se nalazi u tehničkom mandatu u narednih 15 dana trebalo bi da …