Bogavac: Potrebna strategija za borbu protiv govora mržnje na internetu

“U cilju djelovanja protiv govora mržnje važno je istaknuti prisustnost sistema obrazovanja kao bitnog faktora za sprečavanje svih njegovih manifestacija ”, ocjenjuje Radivoje Bogavac, profesor sociologije u Gimnaziji ”Miloje Dobrašinović” u Bijelom Polju. Intervju je vodio Jovan Šćekić.
Može li škola kako uticati na suzbijanju govora mržnje na internetu? Koliko su djeca žrtve govora mržnje na mrežama?

U cilju djelovanja protiv govora mržnje važno je istaknuti prisutnost sistema obrazovanja kao bitnog faktora za sprečavanje svih njegovih manifestacija prema bilo kojem pojedincu ili grupi na osnovu različitosti. Za smanjenje govora mržnje, ključno je da se kroz proces obrazovanja obezbijedi medijsko opismenjavanje građana. Takođe, nije samo uloga formalnog obrazovanja da se uhvati koštac sa borbom protiv govora mržnje, već neformanog obrazovanja kroz sve edukacije i treninga. Potrebno je da se prilikom obrazovanja djece i mladih bavimo samom problematikom govora mržnje, naglašavajući važnost prevencije, jer možete imati po određenu grupu ili pojedinca što predstavlja lošu artikulaciju društvenih odnosa šetnih za građanski koncept društva.
Ko to najčešće radi, odnosno da li su u pitanju botovi, lažni profili ili stvarni?

Društvene mreže i web portali su jedan od glavnih načina za komunikaciju i predstavljaju vodeće mjesto za širenje govora mržnje. Praksa je pokazala da je lakše napisati nego izgovoriti nešto neprihvatljivo, posebno ako postoji fizička distanca između komunikatora i kada je profil lažan, odnosno kada ne održava objektivni identitet osobe, koja komunicira, pa je na taj način olakšano širenje govora mržnje. Sve je češća pojava da na društvenim mrežama i portalima mogu pisati pod lažnim imenom što čini da javni diskurs sve više kontaminiraju razne manifestacije govora mržnje, s tim da se internet ne smije posmatrati isključivo kao jedini način za njegovo širenje. U tom smislu je potrebno mijenjanje pravnih regulativa kako bi se indetifikovala lica koja koriste lažne profile za širenje govora mržnje i da bi snosila krivično pravne konsekvence u procesu njegove eliminacije.

Pošto ste uticajni u društvu i među učenicima, kako se može boriti protiv govora mržnje i zlostavvljanja na mrežama ?

Kod nas je govor mržnje zastupljen na online portalima i u komentarima, kao jedan od mehanizama zaštite i edukacija urednika, ali i podsticanje samo regulacije interenet portala koji bi napravili jasna interna pravila u odnosu na zabranjenost govora mržnje u korisnički generisanim sadržajima. Na taj način bi se nastavilo proaktivno djelovanje u borbi protiv diskriminacije, naročito kroz mehanizme upozoravanja sadržaja.
Da li je tačan utisak da se govor mržnje najčešće odnosi na LGBTQ populaciju i marginalizovane grupe? Što država da uradi da utihne govor mržnje?

Govor mržnje proaktivno se odnosi na LGBTQ populaciju i marginalizovane grupe jer je posebno zasnovan na akcentu različitosti i ima uporište u organizovanom i masovnom negativnom sastavu prema ovim kategorijama. Izrazito negativno obojena emocionalna komponetna stava podstiče negativne akcije, govor mržnje i diskriminaciju kod populacije dajući im legimitet u sinergiji šireg korpusa javnog mjenja. Govor mržnje je danas u našem društvu veliki problem, iz razloga što svaki pojedinac ili grupa može biti meta takvog govora.
Potrebno je da država, odnosno institucije sistema donesu sve obuhvatnu strategiju borbe protiv govora mržnje koja bih obuhvatila uspostavljanje mehanizama praćenja govora mržnje, saradnja između organa za provođenje zakona i samoregulacijskih tijela radi krivičnog gonjenja za onaj govor mržnje jeste ili tek treba biti propisan kao krivično djelo. U tom kontekstu su potrebne izmjene i dopune Krivičnog Zakona i pokretanja vođenja kampanje protiv govora mržnje, uključujići promociju osude takvog govora i konta-govor od strane političkih predstavnika i zvaničnika, akademske zajednice medija, nevladinog sektora i svih institucija kulturne scene.

J. Šćekić

Tekst je podržan od Fonda za pluralizam i raznovrsnost medija.

Provjerite slična mjesta

Drugi dan bojkota trgovačkih lanaca, pijace u Podgorici pune

Grupa građana Alternativa, koja organizuje bojkot odlaska u trgovine, pozvala je građane da u petak …

agen toto play situs toto situs toto toto togel situs toto togel toto toto togel bo togel