Rusija razara Ukrajinu dalekometnim raketama. Koliko ih još ima?

RUSIJA je u ponedjeljak sručila na Ukrajinu ubojitu kišu projektila, možda i najveću od početka rata. Ispalila ih je iz vazduha, s kopna i mora, sa sjevera, istoka i juga. Bilo je jasno da se radi o odmazdi za dizanje Krimskog mosta u zrak i sve veći gubitak okupiranog teritorija, što je i ruski predsjednik Vladimir Putin neizravno potvrdio u jučerašnjem govoru cinično to predstavljajući kao odgovor na ukrajinske “terorističke akcije na našem teritoriju”.

Osim elektroenergetskih postrojenja, koja su, čini se, bila primarna meta, pogođeni su i brojni drugi civilni objekti u Kijevu i nizu drugih gradova, namjerno ili ne: od Nacionalnog sveučilišta Taras Ševčenko i Nacionalne filharmonije, preko centra u kojem njemačko veleposlanstvo ima svoj ured, do dječjeg igrališta u parku ili turističkog mosta. Stotine gradova i sela diljem zemlje ostale su djelomično ili potpuno bez struje ili vode. Najmanje 14 ljudi ubijeno je, uz gotovo stotinu ranjenih.

Ruske snage lansirale su najmanje 84 krstareća projektila i 24 bespilotne letjelice, od kojih su 13 takozvani dronovi-kamikaze iranske proizvodnje Šahid 136, saopštio je Glavni štab ukrajinske vojske. Od toga je, dodali su, ukrajinska protuzračna obrana srušila 43 projektila i 13 bespilotnih letjelica. Rusi su iskoristili čitav dijapazon svojih navođenih projektila: Kh-101, Kh-555, Kalibar, Iskander, S-300 i Tornado-S.

Juče je uslijedila repriza iako manjih razmjera i manje krvava. Raketirani su, među ostalima, Lavov, Zaporižja i okolica Kijeva i Hmeljnickija, kao i elektrana u oblasti Vinica. Ukrajinski mediji pišu o dvadesetak ispaljenih raketa.

Iz ruskog ministarstva obrane izjavili su da su ponovno izveli napade “dalekometnim precizno navođenim oružjem iz vazduha i mora protiv vojnih zapovjednih i kontrolnih objekata i energetskog sistema Ukrajine” te da su pogodili sve mete.

Masovni raketni napadi na ukrajinske gradove daleko od fronte nisu od jučer – i to napadi na civilne mete, bilo da su namjerno ciljane ili greškom pogođene zbog nepreciznosti. U prvim tjednima i mjesecima rata bili su redoviti. Stoga je besmisleno tvrditi da je Rusija u tom smislu dosad zazirala od civilnih žrtava i razaranja gradova.

O eskalaciji možemo govoriti jedino s obzirom na to da je riječ o napadima na elektroenergetske i druge vitalne infrastrukture za funkcioniranje države, no Rusija je s takvim udarima počela još prošlog mjeseca.

Forbes: Rusija u jednom danu potrošila projektile u vrijednosti od 400 do 700 miliona dolara
Prema procjeni časopisa Forbes, samo jučerašnji napadi koštali su Rusiju između 400 i 700 miliona dolara. Samo jedan moderni krstareći projektil KH-101 stoji oko 13 miliona dolara, jedan krstareći projektil Kalibr 6.5 miliona, a jedan balistički projektil kratkog dometa Iskander 3 miliona dolara.

Forbes podsjeća i da je Rusija posljednji raketni napad ovih razmjera izvela krajem maja, kad je ispalila između 60 i 80 projektila. Ukupno je od 24. februara lansirala više od 1300 projektila, čiju vrijednost ovaj list procjenjuje na 7.5 milijardi dolara.

U svakom slučaju, evidentan je silazni trend raketnih udara u ovih sedam i po mjeseci rata. Istodobno se naveliko nagađa o novoj, razornijoj fazi rata, uz Putinovu prijetnju budućim “oštrim odgovorima” na ukrajinske “pokušaje terorističkih napada”.

Index

Provjerite slična mjesta

Oboren pješak kod kružnog toka, prevezen u bolnicu

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila oko 10,30 časova u Šušanju, u blizini kružnog toka, …