Đukanović: Ušlo se u novu fazu borbe protiv crnogorske nezavisnosti

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da smjena Sava Kentere sa čela Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) svjedoči o nervozi, nedovoljnoj uravnoteženosti ljudi i institucija koje su o tome odlučivale.

– Krajnje je neuobičajena brzina i iznenadnost koja se dogodila juče u Vladinoj elektronskoj proceduri za odlučivanje o jednom u svakoj zemlji veoma važnom pitanju. To svjedoči o nervozi, nedovoljnoj uravnoteženosti ljudi i institucija koje su o tome odlučivale – rekao je Đukanović na 2BS Forumu u Budvi.

Dva aspekta su, kako je rekao, te percepcije.

– Prvo ovo je dalji doprinos naporima onih koji žele da ovu zemlju učine nefunkcionalnom. Čini mi se da svi oni koji još ne prihvataju realnost da je Crna Gora nezavisna su ušli u novu fazu borbe protiv Crne Gore. Kada govorimo o regionu, to su nedvosmisleno ideolozi i realizatori velikosrpskog nacionalizma. Ovo je novo razbuktavanje velikosrpskog nacionalizma i o tome svjedoče izjave čelnika države Srbije. Ušlo se u novu fazu borbe protiv crnogorske nezavisnosti i crnogorske evropske i evroatlanstske integracije kroz pokušaj da se dokaže da je ona nefunkcionalna. Onaj ko je povukao ovakav potez juče daje, namjerno ili nenamjerno, doprinos ostvarivanju tog cilja. Riječ je o ANB-u – stubu bezbjednosti svake zemlje. Drugi dio percepcije je da je ovo pokušaj da se prekine jedna aktivnost koju je ANB pokrenula, odnosno zaokružila a to je presijecanje djelovanja jedne obavještajne mreže koju je ovdje instalirala Rusija – naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, onaj koji je juče povukao ovakav potez je poslao jasnu poruku da želi da prekine tu najvažniju aktivnost koju je pokrenula ANB.

– Iz serije poteza koju predsjednik Vlade povlači, pored nervoze koja je očigledna, vidimo namjeru da se ovo prelazno stanje što je moguće dalje produži. Smatram da će ova Vlada pokušava da kupi neko vrijeme za svoje trajanje jer su partije koje je čine veoma svjesne da su u rekordnom roku izgubile povjerenje parlamenta. Ovo je Vlada koja je najkraće u istoriji Crne Gore imala povjerenje parlamenta – svega 113 dana. Svjesni su da im ne odgovara da idu na izbore, pokušavaju da pobjegnu od izbora i produže vrijeme trajanja tehničke vlade – naglasio je Đukanović.

Jasno je, ističe on, da postoji sprega između većine od 30. avgusta 2020. godine i aktuelne Vlade i jasno je, kako ističe, da je takvo djelovanje, neodgovorno prema državi Crnoj Gori.

– Zato ću sa pozicije predsjednika i parlamentarne opozicije zalagati se za jedini logičan, pošten, ustavan način presijecanja tog Gordijevog čvora, odnosno zalagaćemo se za povratak prava građanima da odluče o tome kome će dati povjerenje da predvodi zemlju u narednom periodu. To podrazumijeva inicijative ka parlamentu da sebi skrati mandat. Prvi pokušaj je propao zahvaljujući sebičnom i neodgovornom ponašanju parlamentarne većine, ali uvjeren sam da to ne mora da bude trajan stav aktuelne većine. Ubijeđen sam da će se, posebno nakon 23. oktobra, trezvenije razmisliti o tome među samim partijama, ali i parlamentarcima – poručio je Đukanović.

Borut Pahor predsjednik Slovenije, kazao je smo kad je u pitanju proširenje, imali optimizam neko vrijeme, ali da je optimizam opao, a manje volje je bilo u Briselu.

-Zbog rata u Ukraijini mir i stabilnost na Balkanu je krhka. To smo pokušali objasniti i EU. Mi smo 2016. tokom razgovora u Sarajevu, rekli da proširenje nije tehnički problem nego geopolitički i treba biti fleksibliniji u Briselu – kazao je Pahor na panelu sa predsjednikom Milom Đukanovićem.

-Nadam se da ćemo Brisel pripremiti da napravi nekoliko koraka: vizna liberalizacija, davanje statusa BiH, i davanje signala da evropska zajednica čini sve da bi Balkan uvela u članstvo – istakao je Pahor. Smatra i da će, ako dođe do proširenje, sve zemlje Balkana pristupiti u manje više istom periodu.

Đukanović vjeruje da je karakteristika regiona u cjelini takva, da imamo konfrontaciju između dva pogleda na budućnost.

-Jedan je entuzijazam, koji podsticao sve društvene strukture na reforme koje su trebale da dovede do usvajanja standarda. Nasuprot toj politici postoji snažan front otpora onih koji su za status quo i koji misle da je EU trula organizacija i da je bolje da Balkan ostane na svojim stranputicama, i smjesti se pod kišobran Rusije – kazao je Đukanović.

Đukanović kaže da je to primjetno i u Crnoj Gori.

-Zadnjih šest sedam godina mi na tragu prethodno lansirane teze o zamoru EU  od proširenja imamo najprije zastoj pa paralizu politike proširenja. U geopolitici nema vakuma, tamo gdje nema EU ulaze drugi. Kandiovale su se makar tri zemlje da popune taj vakum, a najmalignija je politika Rusije prema Balkanu. Danas moramo da primjetimo – stanje na Balkanu je lošije nego prije šest, sedam godina. Dva su razloga – prvi je da imamo razočarenje u zapadnobalkanskoj javnosti, manje je onih koj vjeruju u doglednu budućnost EU i o tome svjedoče informacije koje nam saopštavaju lideri regiona, npr predsjednici Sjeverne Makedonije i Srbije, da evropska politika više nema većinsku politiku u tim zemljama – rekao je Đukanović.

Da bi došlo do proširenja Balkana, da li je potreban rat – pita se Pahor.

-Mislim da je odgovornost svih nas u regionu da učinimo sve da Balkan uđe u EU kao stabilna regija. Mislim da će jedna od posledica rata u Ukrajini biti nova podjela u Evropi koja je nestala sa padom berlinskog zida. Jedan je način da ne dođe do podjele na Balkanu a to je da čitav Balkan ide u EU. To u punoj mjeri zavisi od toga kako će Vučić  i Srbija regulisati stratešku situaciju u kojoj je – ističe Pahor.

Đukanović komentarišući Otvoreni Balkan kaže da ima racionalan razlog otpora prema toj inicijativi.

-Sve regionalne inicijative su dobrodošle, posebno one koje nam popločavaju put ka evropskom cilju. Open Balkan je inicijativa razočaranih evropejaca, ta inicijativa je lansirana onda kada su ljudi od političkog značaja u regionu zaključili da nema realne evropske perspektive za njihove zemlje. Ja se protivim alternativi regionalne saradnje na evropskim standardima koje nam nudi berlinski proces – ocijenio je Đukanović.

Mediabiro

Provjerite slična mjesta

Oboren pješak kod kružnog toka, prevezen u bolnicu

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila oko 10,30 časova u Šušanju, u blizini kružnog toka, …