Biznis CG Portal o biznisu, politici i inovacijama u Crnoj Gori
Povezani članci
“Protiv govora mržnje i zlostavljanja na društvenim mrežama radimo kroz brojne edukacije i ukazujemo na sve opasnosti koje vrebaju u sajber svijetu”, ocjenjuje pedagog u Gimnaziji “Miloje Dobrašinović’’ u Bijelom Polju Ajsela Madžgalj. Intervju je vodio Jovan Šćekić.
Može li škola kako uticati na suzbijanje govora mržnje na internetu? Koliko su djeca žrtve govora mržnje na mrežama?
Škola je vaspitno-obrazovna ustanova, što znači da pored obrazovanja i vaspitava djecu. Naravno može uticati svakodnevnim razgovorima sa djecom. Široka zastupljenost i značaj koje društvene mreže imaju oslikava široku zloupotrebu društvenih mreža, a širenje govora mržnje je jedan od najzastupljenoh oblika. Poručujem da bi svako, prije nego što pošalje poruku mržnje, trebalo da sebi da postavi pitanje: Da li bih ovo što sam napisao ponovio drugoj osobi kada bih je gledao u oči?
Tehnologija je omogućila brže i nesmetano širenje svih poruka govora mržnje, što je posebno problematično ako se ima u vidu da su najčešće mladi ti koji se pretežno oslanjanju na komunikaciju putem interneta. Brzina širenja govora mržnje i njihov nepredvidiv tok putem novih medija, svakako su dodatna prijetnja i potencijalna opasnost na osetljive među ljudske odnose, i ne trebaju se zanemarivati.
Ko najčešće to radi, odnosno da li su u pitanju botovi, lažni profili ili stvarni ?
Neke od karakteristika razvoja interneta koje su pogodovale širenja govora mržnje su svakako globalna dostupnost, anonimnost i interaktivnost. Obrisati nalog na društvenim mrežama svakako nije rješenje jer se govor mržnje javlja i u komunikaciji van interneta. Ali bi trebalo smanjiti komentarisanje na društvenim mrežama i regulisati pravljenje lažnih profila koji su po meni najveći krivci govora mržnje.
Pošto ste uticajni u društvu i među učenicima kako se može boriti protiv govora mržnje i zlostavljanja na mrežama?
Imamo institucije koje bi trebalo da se bave ovom vrstom ugrožavanja pojedinaca. Zaštitu ličnog naloga na društvenim mrežama, dokumentovanje prijetnji i neupuštanje u rasprave, vidim kao trenutno najbolji način protiv govora mržnje.
Kako po vama administratori društvenih mreža moderiraju govor mržnje?
Pogodnost za slobodno objavljivanje poruka čini i određena vrsta autonomije korisnika u kreiranju sadržaja na internetu, ali uz relativnu zaštitu sopstvenog indetiteta. Naime, zahvaljujući kreiranju posebnih anonimnih profila na društvenim mrežama ili forumira, ili lažnim nalozima na srvisima za razmjenu poruka, akteri govora mržnje mogu da se osjećaju relativno bezbjedno u svom djelovanju i moderiraju.
Da li je tačan utisak da se govor mržnje najčešće odnosi na LGBTQ populaciju i marginalizovane grupe? Što država može da uradi da utihne govor mržnje?
Na govoru mržnje mogu svi da podlegnu. Kada su mediji u pitanju, govor mržnje je sankcionisan i Zakonom o elektronskim medijima, a država može da uvede kaznene odrebde za svaku riječ iznesenu kroz govor mržnje.
Tekst je nastao u okviru projekta „Direktori škola, influenseri i učenici protiv govora mržnje“. Projekat je podržan od strane Fonda za pluralizam medija.
